Pojmove gladi i apetita mnogi nerijetko smatraju da isto znače, dok zapravo predstavljaju različite definicije - glad podrazumijeva fiziološku potrebu za hranom za razliku od apetita koji se veže uz psihološku potrebu, odnosno želju da jedemo.

Važno je naučiti diferencirati jedno od drugoga kroz slušanje signala vlastitog tijela kako bi usvojili vještinu samoregulacije unosa hrane i tako umanjili potrebu za slijeđenjem vanjskih pravila o tome kako bi trebali jesti.

Evo nekoliko preporuka stručnjaka koji će vam pomoći u tome:

Ovo je ključan korak u učenju prepoznavanja signala vlastitog tijela. Prije nego napravite prvi zalogaj hrane stanite i zapitajte se da li zbilja osjećate fiziološku glad ili samo želite jesti iz nekog drugog razloga.

Pritom se možete poslužiti ljestvicom od jedan do 10 gdje će sve iznad sedam biti znak da je možda vrijeme za obrok, a sve ispod znak da malo pričekate i zabavite se nečim drugim dok potreba ne prođe.

Naravno, za one koji moraju jesti više ovo pravilo ne vrijedi. Jednostavno ćete morati naći način da se prisilite jesti i kada niste gladni ako želite postići svoje ciljeve.

Žurba je danas postala normalan dio života, no vrijeme za obrok pokušajte učiniti onim dijelom dana kojeg ćete iskoristiti za smirivanje i uživanje u hrani koja je pred vama. Mozgu treba vremena da dobije signale sitosti, a to neće uspjeti dobiti ako svaki svoj obrok stisnete u pauzu od pet minuta.

Postoje niz malih praksi kojima se možete poslužiti dok jedete poput dužeg žvakanja hrane, spuštanja pribora između zalogaja, razgovora s društvom kao i postavljanja timera kako biste osvijestili koliko vam zbilja obrok traje u odnosu na ono koliko bi bilo poželjno. Ne morate odmah skočiti na poželjnih 20 minuta, samo se potrudite da iz obroka u obrok polako napredujete.

S druge strane, ako vam je u cilju jesti više napravit ćete sve suprotno od navedenog. Zbog navedenih razloga praksa sporog jedenja samo će još više ograničiti vašu sposobnost da pojedete koliko vam treba.

Više manjih obroka dnevno ili manje većih obroka - nije važno. Važno je ono što upravo vas čini sretnima i sposobnima određeni režim pretvoriti u održivi način života.

Nemojte nastojati vaš životni stil prilagoditi broju obroka, već suprotno. Igrajte se s različitim frekvencijama obroka sve dok ne pronađete onu koja vam najbolje odgovara.

Mnogi će primijetiti da im povećana aktivnost pojačava apetit i to je normalno. Kao i kod pitanja idealnog broja obroka, morat ćete sami pronaći onu varijantu frekvenciju treninga koja vas čini sposobnima održavati normalnu regulaciju apetita.

Ako primijetite da se nakon određenih aktivnosti osjećate jako gladni razmislite o tome da bolje prilagodite svoj dnevni unos kalorija ili da se jednostavno okrenete nekim drugim oblikom tjelesne vježbe koji će na vas bolje utjecati.

Stres je danas dio života svih nas i ima veliki utjecaj na naše ponašanje u vezi hrane. Pojedinci različito reagiraju na stresne situacije pa tako neki mogu jesti više, dok neki skroz izgube apetit u teškim razdobljima.

I jedno i drugo može dovesti do ozbiljnih posljedica zato je bitno osvijestiti situaciju i poraditi na usvajanju određenih tehnika smirivanja stresa poput meditacije, lagane tjelesne vježbe, razgovora s bližnjima ili stručnim osobama i slično kako bi na vrijeme prevenirali moguće probleme.

Posvetite se nečim što vas veseli, hobijima ili druženju s dragim ljudima. Kada vas uhvati želja za hranom, a znate da nije vezana uz fiziološku glad, natjerajte misli odagnati u nekom drugom, pozitivnijem smjeru. Ne reagirajte na prvi impuls potrebe - često je dovoljno dati sebi samo 10 minuta vremena da želja prođe.

Kada steknete vještinu planiranja i pripreme hrane rijetko ćete doći u situaciju da u žurbi zgrabite nešto na brzinu što vam ne služi.

Unaprijed nabavite hranu koju želite jesti, minimizirajte dostupnost hrane koju želite izbjeći, pripremite par jednostavnih obroka koje možete ponijeti na posao - samo to će vas učiniti spremnijima da se oduprete potrebi da "skliznete" s plana ili pak da na kraju dana pojedete manje nego što vam treba.

Proteini i vlakna na glasu su kao temelji prehrane koja nas čini sitima. No, ne zaboravite pritom ni na masnoće i ugljikohidrate. Na svakog od nas određene namirnice djeluju drugačije, pa će tako neki vremenom shvatiti da jednostavno ne mogu bez ugljikohidrata jer ih čine sitijima dok će se drugi pritom zaklinjati u moć masnoća. Potrudite se da sve isprobate i nađete ono što baš vama odgovara najbolje.

Kod manjka apetita vrijede ista pravila - osvijestite one namirnice koje vas čine jako sitima i pokušajte ih minimizirati, okrećući se pritom onima koji vas ne drže sitima predugo, kao i frekvenciji obroka koja vam omogućava da ne preskačete zadane obroke radi pretjerane sitosti.

Kada vam se pojavi osjećaj gladi zapitajte se kada ste zadnji put popili čašu vode. Često je i sama dehidracija poticaj da pomislimo da smo gladni, uzmite to u obzir pa prije nego što pružite ruku prema nečemu ukusnom što vam možda uopće u tom trenutku ne treba.

Manji tanjiri i manji pribor za jelo mogu biti dobri vizualni pomagači pri kontroli apetita. Često zapravo pojedemo i više nego što nam treba samo zato što imamo potrebu "počistiti" svoj tanjir. Smanjite porcije služeći se manjim posuđem, mogli biste se iznenaditi da na kraju nećete imati potrebu tražiti još.

S druge strane, oni koji žele jesti više mogli bi imati više koristi od toga da sve što žele pojesti odmah stave pred sebe jer bi zbog sitosti mogli odustati od potrebe da sve pojedu do kraja.