Kašalj koji se pojavljuje uglavnom tokom noći, dok tokom dana gotovo da nemate problema, može biti prilično neugodan. Posebno zbunjuje kada nema temperature, curenja nosa ili drugih znakova prehlade.

Ipak, noćni kašalj ne znači automatski da je riječ o infekciji. Uzroci mogu biti brojni - od potpuno uobičajenih tegoba poput refluksa i alergija do astme i, rjeđe, ozbiljnijih bolesti.

Kada legnemo, sadržaj želuca lakše može dospjeti prema jednjaku i grlu. Zbog toga se može javiti nadražaj koji izaziva kašalj, čak i kada osoba nema klasičnu žgaravicu.

Kod refluksa se mogu pojaviti i promuklost, neugodan ili kiseo okus u ustima, učestalo pročišćavanje grla i kašalj koji je izraženiji nakon obroka i u ležećem položaju.

Kašalj, nedostatak zraka, stezanje u grudima i piskanje pri disanju mogu biti simptomi astme, a tegobe se kod nekih osoba pogoršavaju upravo noću i rano ujutro.

Zbog toga ponavljajući noćni kašalj ne treba automatski pripisivati suhom zraku ili hladnoći.

Sekret koji se slijeva niz zadnji dio grla može iritirati disajne puteve i izazivati potrebu za kašljanjem. To se može događati kod alergija, problema sa sinusima ili drugih stanja koja dovode do pojačanog stvaranja sluzi.

Postoje i ozbiljnija stanja kod kojih se može pojaviti kašalj. Primjer je srčana slabost, kod koje se uz kašalj mogu javiti nedostatak zraka, naročito pri ležanju, oticanje nogu i izražen umor. Noćni kašalj je jedan od mogućih simptoma srčane slabosti.

Kašalj se može javiti i kod pojedinih malignih bolesti. Kod limfoma, naprimjer, kašalj ili otežano disanje mogu biti povezani s povećanim limfnim čvorovima u grudima. Međutim, sam kašalj nikako nije dovoljan da bi se zaključilo da osoba ima limfom.

Kod limfoma se mogu pojaviti i drugi simptomi, poput bezbolno povećanih limfnih čvorova, neobjašnjive temperature, obilnog noćnog znojenja, neplaniranog gubitka tjelesne težine i izraženog umora. Važno je naglasiti da su ovi simptomi mnogo češće posljedica drugih zdravstvenih problema nego limfoma.

Leukemije mogu dovesti do simptoma poput učestalih infekcija, izraženog umora, temperature te lakog stvaranja modrica ili krvarenja. Kašalj sam po sebi nije karakterističan znak na osnovu kojeg bi se mogla postaviti sumnja na leukemiju.

Zato nije dobro svaki noćni kašalj povezivati s najtežim mogućim dijagnozama.

Ako kašalj traje duže od tri sedmice, ponavlja se bez jasnog razloga ili postaje sve intenzivniji, trebalo bi se javiti ljekaru. Posebno je važno potražiti pomoć ako se uz kašalj javljaju otežano disanje, bol u grudima, iskašljavanje krvi, neobjašnjiv gubitak kilograma, temperatura ili obilno noćno znojenje.

Dakle, noćni kašalj najčešće nije znak teške bolesti. Ali ako se uporno ponavlja i nema očiglednog objašnjenja, nije ga dobro mjesecima ignorisati. Ponekad upravo vrijeme u kojem se simptom pojavljuje, naprimjer nakon lijeganja ili tokom noći – može pomoći ljekaru da otkrije njegov pravi uzrok.