Tokom ljetnih mjeseci i velikih vrućina često dolazi do krvarenja iz nosa. Spontano, bez ikakve najave. Iako ova pojava u većini slučajeva nije opasna, jako je neugodna. Pogotovo što se često dešava djeci, a kod odraslih, odmah pomislite na neku ozbiljnu bolest.

Zašto dolazi do većeg krvarenja ljeti pitali smo ljekara Mahira Tokića. 

Visoka temperatura izaziva proširenje krvnih sudova. To je prosta fizika. Na toploti sva tijela se šire, pa tako i krvi sudovi.

- Razlog je što je temperatura tijela prirodno na potpuno jednakom nivou sa vanjskom temperaturom. Kada dolazi do situacije da je vanjska temperatura mnogo veća od tjelesne, krvi sudovi rade na taj način da pokušavaju izbaciti krv, kako bi se tijelo ohladilo. Kako su ti krvi sudovi jako prošireni, dolazi do krvarenja. Često se javljaju kod djece i kod starijih osoba, pogoto onih koji imaju povišen krvni pritisak ili neke druge kardiovaskularne smetnje. Ti krvni sudovi više nisu elastični i na visokoj temparaturi pucaju. Tada dolazi do krvarenja. Najčešće iz nosa - kaže za Faktor doktor Tokić. 

Doktor naglašava da je krvarenje iz nosa najsretnije i najbezbolnije stanje. To je najblaži oblik. U suprtonom, krvarenje se može desiti i u mozgu. Mogu se desiti infarkti i moždani udari gdje također pucaju krvni sudovi.

- Toplota i visoke temperature štetno djeluju na sve. Pogotovo kod nas, u Bosni i Hercegovini, osim toplote imamo i vlažan zrak. Taj vlažan zrak dovodi do oticanja sluznice i još više pogoršava ionako loše stanje proširenih krvnih sudova. Zato dolazi do čestih krvarenja iz nosa - kaže Tokić. 

Zbog toga je potrebna stalna, postepena hidratacija. Najbolje je uzimanje voća koje u sebi ima dosta tečnosti. To su lubenica, dinja, krastavac. Te namirnice imaju veliku količinu vode, a istovremeno imaju i minerale i šećere koji dozvoljavaju da organizam izbalansira ono što gubi znojenjem.

Cjeli život su nas učili pogrešno - da u slučaju krvarenje trebamo glavu zabaciti unazad. Na taj način se krv slijevala i vraćala, odnosno, doslovno smo je gutali. To je bilo potpuno suludo. 

Srećom, ta praksa je iza nas.

- Glavu treba nagnuti naprijed. Lagano prstima stisnemo nozdrve. Odnosno prednji dio nosa. Krvarenje obično dolazi iz stražnjeg dijela nosa. Znači ta krv koja se naprijed nakuplja stvara ugrušak i taj ugrušak mehanički začepljava taj otvor koji je nastao u krvnom sudu, u tom većem kapilaru. Dakle, neophodno je staviti hladan oblog na potiljak. Na taj način mehanički djelujemo na kvne sudove da se suze, da se stišću. Bilo bi dobro popiti slane vode. Slana voda sadrži samo natrijum i hlor. I jedan i drugi djeluju na stiskanje krvnih sudova. Nipošto naginjanje glave nazad i gutanje te krvi. Naginjanjem glave naprijed krv se zgrušava i krvarenje prestaje - ističe doktor Tokić

Ako krvarenje samo ne prestane nakon određenog vremena, nakon što smo učinili sve što nam je doktor savjetovao, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć. 

- Krv se treba sama zgrušati u roku od 10 do 20 minuta. Držite stisnute nozdrve i ako pustite te vidite da i nakon 20 minuta ide svježa krv, odmah trebate ići u Hitnu pomoć. To znači da nije izvršena koagulacija i da je pukao veći kapilar u nosu. Tada se u Hitnoj daju određeni lijekovi u obliku injekcija i tableta. Osim toga radi se tamponada, odnosno stavljanje velike količine namotane gaze koja se "nabija" u korijen nosa, dadle njegoj stražnji dio. To mora obaviti ljekar, specijalista za uho, hrlo i nos. Međutim, svi ljekari u Hitnoj pomoći su obučeni za takvu vrstu intervencie, s obzirom da se radi o hitnom stanju - zaključuje za Faktor doktor Mahir Tokić.