Budite se u pola pet ujutro, a klima i dalje radi na 21 stepen. Klima-uređaj tokom spavanja zvuči kao spas u ljetnim vrućinama, ali upravo to buđenje usred noći može biti znak da nešto nije kako treba.

Stručnjaci upozoravaju da hladna soba može pomoći kvalitetnijem snu, ali da pretjerano rashlađena prostorija može imati suprotan efekat.

Granica između ugodne i preniske temperature tanja je nego što mnogi misle. Kada temperatura padne ispod nivoa koji tijelu odgovara, organizam troši energiju kako bi se zagrijao umjesto da se odmara. Zbog toga se možete probuditi umorni iako ste spavali sedam ili osam sati. Preniska temperatura remeti dubok san, upravo onu fazu sna koja je ključna za osjećaj odmorenosti i energije tokom dana.

Klima-uređaj se najčešće uključi navečer dok je prostorija još uvijek zagrijana, primjerice na 22 stepena.

Međutim, do tri sata ujutro vanjska temperatura može pasti i za desetak stepeni, pa se soba dodatno rashladi dok uređaj i dalje izbacuje hladan zrak.

Tijelo tada reagira skupljanjem, povlačite pokrivač preko glave, a san postaje isprekidan. Rješenje nije nužno potpuno gašenje uređaja, već korištenje tajmera koji će klimu isključiti nakon sat ili dva.

Klima-uređaj tokom noći ne raspršuje samo hladan zrak. Zajedno sa strujanjem zraka kroz prostoriju kruže i grinje, polen te prašina koja može dospjeti direktno u disajne puteve dok spavate.

Ako se budite sa suhim grlom, začepljenim nosom, kihanjem ili svrbežom očiju, uzrok može biti upravo klima.

Suh zrak dodatno stvara osjećaj otežanog disanja i nelagode, zbog čega se tokom noći često okrećete i teže odmarate. Najveći problem često nije sama temperatura, već ono što se nalazi u zraku.

Prečišćivač zraka u mnogim slučajevima može biti korisniji od dodatnog spuštanja temperature na termostatu. Osobe s osjetljivim disajnim putevima često primijete razliku čim ugase klimu i provjetre prostoriju desetak minuta prije odlaska na spavanje.

Usmjeren mlaz hladnog zraka prema vratu ili leđima može izazvati zatezanje mišića i grčeve. Kod osoba koje već imaju problema sa zglobovima ili kičmom, jutarnji bolovi i ukočenost mogu biti još izraženiji.

Ako primijetite da se to redovno događa, pokušajte nekoliko noći spavati bez uključene klime i uporedite kako se osjećate nakon buđenja. Kod dugotrajnih bolova u leđima vrijedi provjeriti i stanje madraca, a uporne tegobe svakako treba spomenuti ljekaru jer uzrok ne mora biti ni klima ni krevet.

Spavanje uz uključen klima-uređaj tokom cijele noći, posebno u julu i augustu, može značajno povećati račun za električnu energiju. Stručnjak za sisteme grijanja Kris Harvej ističe da isključivanje klime tokom noći ne štedi samo novac, već može produžiti i vijek trajanja uređaja. Manje radnih sati znači i manju vjerovatnoću kvarova u periodu kada je hlađenje najpotrebnije.

Rashlađivanje prostorije ne mora podrazumijevati da klima radi do jutra. Rashladni madraci i prozračna pamučna posteljina mogu pomoći da tijelo ostane ugodno rashlađeno bez direktnog strujanja hladnog zraka.

Posebno u stanovima koji se tokom dana jako zagrijavaju, korisno je: Provjetriti prostoriju desetak minuta prije spavanja i tokom dana držati spuštene roletne.  Podesiti tajmer kako bi se klima automatski isključila sat ili dva nakon odlaska na spavanje. Zamijeniti tešku posteljinu laganom pamučnom posteljinom i razmotriti korištenje rashladnog madraca.

Klima tokom spavanja nije nužno loša, ali rijetko kome odgovara da cijelu noć spava u prostoriji rashlađenoj na 21 stepen.