Uobičajene probavne smetnje koje su mnogi imali tokom djetinjstva možda su okidač za epidemiju raka debelog crijeva među mladim ljudima, pokazalo je novo istraživanje.

Rak debelog crijeva, kojeg se dugo smatralo bolešću starih ljudi, sve više pogađa mlade, one u dvadesetima, tridesetima i četrdesetim godinama u SAD-u i Velikoj Britaniji, a taj je fenomen zbunio i ljekare.

Istraživači s kalifornijskog Univerziteta San Diego sada vjeruju da su pronašli potencijalnog krivca: Escherichia coli, bakteriju koja se prenosi hranom, kojom se svake godine zarazi otprilike 75.000-90.000 Amerikanaca i najmanje 1.500 Britanaca, prenosi The Guardian.

Tim naučnika je analizirao DNK mladih pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva. Pronašli su jedinstvene genetske promjene u njihovom probavnom traktu, a čini se da te promjene povećavaju rizik od nastanka tumora.

Te su se promjene vjerovatno razvile još tokom djetinjstva, dok se tijelo još razvijalo.

Određeni sojevi E.coli, njih šest, proizvode kolibaktin, toksin povezan s rakom, a pronađen je u tumorima pacijenata mlađih od 40 godina.

E. coli koja proizvodi toksine može uzrokovati krvavi proljev, grčeve u želucu, povraćanje i groznicu.

U teškim slučajevima može dovesti do dehidracije i hemolitičkog uremičkog sindroma te povrede bubrega.

Najčešći izvor zaraze E.coli je nedovoljno kuhana mljevena govedina, u kojoj se bakterije tokom obrade mogu proširiti. No tom se bakterijom moguće zaraziti i lisnatim povrćem kao što su salata ili špinat. Takvo povrće često je kontaminirano zaraženom vodom ili kontaktom sa stokom. Rizik su i sirovo mlijeko i drugi nepasterizirani mliječni proizvodi, ali i sirovo voće i povrće poput jabuka, krastavaca i klica.

- Ovi obrasci mutacije svojevrsni su historijski zapis u genomu i ukazuju na izloženost kolibaktinu u ranoj životnoj dobi kao pokretačku snagu ranog početka bolesti - rekao je Ludmil Alexandrov, viši autor studije i profesor ćelijske i molekularne medicine na Kalifornijskom univetrzitetu San Diego.

On dodaje da ovo mijenja način na koji se razmišlja o raku.

- Možda se ne radi samo o onome što se dogodi u odrasloj dobi te na rak potencijalno mogu utjecati događaji u ranijem životu, možda čak i prvih nekoliko godina. Ulaganje u ovakva istraživanja bit će ključno u globalnim nastojanjima da se spriječi i liječi rak prije nego što bude prekasno - dodao je.

Tim je također otkrio da mutacije povezane s kolibaktinom počinju rano u razvoju tumora debelog crijeva, što je u skladu s prethodnim istraživanjem koje sugerira da se te mutacije javljaju u prvih 10 godina života.

Istraživači planiraju doznati kako su djeca izložena bakterijama koje proizvode kolibaktin i mogu li lijekovi poput probiotika eliminirati štetne vrste bakterija. Tim također planira ispitati kako izloženost okolišu kasnije u životu može povećati rizik od raka debelog crijeva.

- Ne ostavlja svaki faktor iz okoliša trag na našem genomu. Ali kolibaktin to može učiniti. U ovom slučaju, čini se da je njegov genetski otisak snažno povezan s kolorektalnim karcinomom kod mladih osoba - zaključio je Alexandrov.

Broj slučajeva kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog i završnog crijeva, kod mlađih od 50 godina u svijetu je u velikom porastu. Tako se predviđa da bi do 2030. to mogao postati glavni uzrok smrtnosti od raka kod mlađih od 50 godina u nizu zemalja.