Svako od nas ima svoje potrebe za spavanjem. Općenito, većina zdravih odraslih osoba ima oko 16 sati budnosti, a u prosjeku im treba oko osam sati sna noću. Međutim, neke osobe mogu funkcionirati bez ikakve pospanosti i nakon samo šest sati sna, dok će kod ostalih u takvim trenucima uslijediti neispavanost u nekom trenutku dana.

S druge strane, postoje i oni kojima osam sati nije dovoljno, a mogu se naspavati tek nakon otprilike deset sati sna.

Potreba za snom ne opada s godinama, no činjenica je da su godine važne kod određivanja prosječnog vremena spavanja. Na primjer, jedno novorođenče će trebati oko 17 sati sna u danu, dok jednogodišnje dijete spava otprilike 14 sati.

Na potrebne sate sna mogu utjecati i brojni drugi problemi. Naime, osobe koje imaju problema sa nervnim, kardiovaskularnim ili metaboličkim funkcijama mogu imati ozbiljnije poteškoće sa spavanjem zbog čega će im i trebati više sati sna.

Važno je naglasiti da se problemi sa spavanjem često javljaju kao simptom određenih fizičkih ili psihičkih stanja. Ponekad i okolnosti u kojima osoba živi ili radi mogu biti uzrok poremećaja sa spavanjem (npr. ljekari, vozači kamiona i ostali radnici koji imaju noćne smjene i visokostresne poslove).

Stres je najčešći uzrok kratkoročnih poteškoća sa spavanjem, a to tvrde stručnjaci širom svijeta. Uobičajeni okidači za stres su prekomjerni poslovni zahtjevi, problemi u obitelji ili braku, teška bolest ili smrt bliske osobe itd. Obično problemi sa spavanjem nestaju kada prođe stresna situacija.

Međutim, ako se kratkotrajni problemi sa spavanjem, poput nesanice, ne tretiraju adekvatno od samog početka, mogu potrajati i nakon što je stresna situacija prošla.

Osim stresa, konzumacija alkohola ili kofeinskih pića kasno popodne ili navečer, isto kao i vježbanje prije spavanja, nepravilni ritmovi odlazaka na spavanje i buđenja te obavljanje drugih mentalno intenzivnih aktivnosti neposredno prije spavanja mogu značajno poremetiti san.

Rad u smjenama je još veliki problem za uspostavljanje i održavanje stabilnih cirkadijalnih ritmova. Ovakav način rada prisiljava osobu na često mijenjanje normalnih bioloških ritmova zbog čega je teško imati pravilne obrasce spavanja.

Naučna studija objavljena u časopisu Sleep donosi rezultate o posljediicama neispavanosti na donošenje odluka i preuzimanje rizika. Koliko god mislili da je neispavanost normalna i da se ništa loše ne može dogoditi ako nekoliko dana nemate kvalitetan san, vjerovatno ćete se predomisliti kada saznate podatak da neispavanost i pospanost značajno utječu na racionalno donošenje odluka.

Naime, učesnici koji su bili budni i koncentrirani lakše su shvatili količinu posla i vrijeme potrebno da završe određene zadatke te da uspiju razumjeti rizik gubitka novca ako zadatke ne završe na vrijeme.

Pojedinci koji su bili neispavani nisu mogli tako razmišljati, nego su prerano odustajali od obavljanja zadataka ili previše riskirali gubitak novca pokušavajući dovršiti zadatak za koji u tom trenutku ionako nisu bili sposobni zbog nedostatka koncentracije i narušene pažnje.

Osim toga, sve je veći broj automobilskih nesreća uzrokovanih umorom i nedostatkom sna.