Kestel je, podnoseći izvještaj pred UN-om i smjernice po pitanju pandemije koronavirusa i mentalnog zdravlja kazala da je izgledan veliki porast broja mentalnih bolesti i njihovog intenziteta te da bi se vlade zemalja tim pitanjem trebale ozbiljno pozabaviti.
Ovakav izvještaj WHO-a dokazuje da je mentalno zdravlje ozbiljan problem kojem bi svi trebali posvetiti istu pažnju kao i fizičkom zdravlju, kaže prof. dr. Dženana Husremović, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i prorektorica za naučno – istraživački rad Univerziteta u Sarajevu.
- Sa popuštanjem mjera mentalno zdravlje naših sugrađana ne smije biti izgubljeno iz fokusa pažnje. Za vrijeme akutne situacije pandemije, kada smo bili zatvoreni, puno smo pričali o ovom problemu, ali ono što nas očekuje u narednom periodu su veliki izazovi vezani za mentalno zdravlje ljudi, posebno kod onih koji su u proteklim sedmicama razvili anksiozne poremećaje te onih koji su pretrpili gubitke, od toga da je neko ostao bez člana porodice, do toga da su mnogi ostali bez posla – objašnjava Husremović.
Predsjednica Društva psihologa Federacije BiH naglasila je kako ova strukovna organizacija, zajedno sa Društvima psihologa RS i Brčko Distrukta, apelira na sve da je u narednom periodu neophodno, tamo gdje je to rađeno, nastaviti, a u sredinama gdje nije, organizirati psihološku podršku i pomoć ljudima koji će se, kako je navela, tek sada suočiti sa pravim posljedicama pandemije.
- Izolacija koja nam je bila nametnuta, a na koju nismo bili nikako spremni, ostavila je posljedice, a sada, kada se polako počinjemo otvarati, svjesni smo da to više nije život koji smo živjeli prije samo dva mjeseca, jer su se u mnogim segmentima desile promjene koje trebamo prihvatiti – dodaje Husremović.
U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije istaknuto je kako su najranjivija grupe za mentalne bolesti djeca i mladi, koji su sedmicama bili izolirani od prijatelja, te zdravstveni radnici.
- Ja bih u ovu grupu dodala sve one koji su u proteklom periodu bili na tzv. "prvoj liniji fronta", a to su novinari, policajci, trgovci, ali i ljudi koju su u izolaciju ušli sa narušenim mentalnim zdravljem. Mi smo socijalna bića, a posebno naša kultura koja je "kontakt kultura", jer volimo da smo sa ljudima i imamo veoma bliske međusobne odnose. Zbog toga nam je izolacija tako teško pala, a posebno djeci, adolescentima, koji su u razdobljima života kada su im vršnjaci jako važni, kada je vršnjačka podrška jako bitna, uklapanje u društvo i druženje sa djecom, kada se grade različite socijalne vještine. Sigurno je da će se ovo kroz šta smo prošli odraziti na mentalno zdravlje. Kako će se to manifestirati i u kojoj količini još uvijek ne znamo – kaže Husremović.
Rezultati istraživanja u nekim zemljama već su pokazali povećan broj anksioznih i depresivnih, a povećao se i broj porodičnog nasilja, dok zdravstveni radnici više traže psihološku pomoć.
- To je bilo za očekivati, jer nismo imali normalnu situaciju, a zdravsteni radnici bili su pod ogromnim pritiskom. Mi nažalost u BiH nemamo statistiku kako bismo mogli vrlo agilno i promptno vidjeti trendove porasta problema sa kojima se ljudi susreću, a treba uzeti u obzir i činjenicu da se svi sa takvim poteškoćama i ne prijavljuju. Ono što se sa sigurnošću može zaključiti jeste da BiH nije izuzeta od trendova koju su već uočeni u drugim zemljama. Sve to vidjet ćemo u periodu koji dolazi – navela je Husremović.