Rak je jedna od najvećih zdravstvenih prijetnji savremenog čovjeka.

Iako je tako, rizici za obolijevanje mogu se drastično sniziti ako čovjek promijeni sljedećih sedam životnih navika.

 Nedavno provedena studija otkrila je da se otprilike 40 posto svih slučajeva raka može izbjeći promjenama načina života. Rezultati, koje je objavio The American Cancer Society, naglašavaju utjecaj ličnih navika na rizik od raka te su time dali uvid u to kako specifična ponašanja doprinose razvoju bolesti.  

Pušenje cigareta i dalje je jedan od najznačajnijih uzročnika raka, odgovoran za 22.7 posto slučajeva kod muškaraca i 15.8 posto kod žena. Studija je otkrila da je pušenje prvenstveno povezano s rakom pluća i dušnika. Osim toga, pasivno pušenje povezano je s približno 6.070 slučajeva raka pluća. Prestanak pušenja može prepoloviti rizik od raka, a nakon 20 godina apstinencije rizik postaje uporediv s rizikom nepušača.

Prekomjerna tjelesna težina treći je vodeći uzrok raka kod muškaraca, a drugi kod žena. Povezana je i s nekoliko vrsta raka, uključujući rak maternice, raka žučnog mjehura, jednjaka, jetre i bubrega. Ako je pretilost već dugotrajna, to dodatno povećava rizik od raka.

Prekomjerna konzumacija alkohola četvrti je najveći uzrok slučajeva raka kod muškaraca i treći kod žena. Umjereni unos alkohola definira se kao sedam porcija sedmično za žene i 14 za muškarce, a sve iznad ovih granica smatra se teškim pijenjem, što je povezano sa znatno većim rizikom od raka.

Prehrana s niskim udjelom esencijalnih hranjivih tvari kao što su kalcij, dijetalna vlakna te voće i povrće povezana je s većim rizikom od raka, a konzumiranje previše crvenog mesa i prerađene hrane dodatno može povećati rizik. Preporučuje se uravnotežena prehrana bogata proteinima i cjelovitom hranom kako bi se smanjio rizik od raka.

Tjelesna neaktivnost je šesti najveći doprinos slučajevima raka kod muškaraca i četvrti kod žena. Odraslima se savjetuje da se uključe u 150 do 300 minuta tjelesne vježbe umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta aktivnosti snažnog intenziteta svake sedmice kako bi smanjili rizik od raka.

Rutinski pregledi raka važni su za rano otkrivanje i prevenciju. Ženama se savjetuje da idu na mamografiju svake druge godine počevši od 40. godine života, dok bi probir raka debelog crijeva trebao započeti u dobi od 45 godina i nastaviti do 75. godine, a redovni samopregledi se također preporučuju.

Studija je otkrila da se 93 posto slučajeva melanoma kože pripisuje ultraljubičastom (UV) zračenju. Neke od preventivnih mjera uključuju minimiziranje izlaganja suncu, nošenje zaštitne odjeće i korištenje kreme za sunčanje sa SPF 30+, a upozorava se i na izbjegavanje solarija.