To znači da su u njima navedeni sadržaji zastupljeni u većoj ili manjoj mjeri, te da kao takvi nisu primjereni i namijenjeni djeci i mladima određene dobi.
Uprkos tome u kinodvoranama u BiH primjetan je veliki broj maloljetnika koji gledaju filmove neprimjerene njihovom uzrastu i to često bez nadzora odrasle osobe.
Izuzetno popularne su proslave rođendana uz kinoprojekcije, gdje desetogodišnjaci, vjerovali ili ne, gledaju aktuelnu "Noć vještica" i ostale horore koji se trenutno prikazuju. Koliko i kakve posljedice neprimjereni sadržaji ostavljaju na maloljetnike sa psihološkog gledišta pojasnila nam je psiholog Mirela Hadžić.
- Ljudima je tu očito bitna komercijalizacija. Zabrane nisu stavljene bezveze i za to postoji razlog. Roditelji to možda i ne moraju znati, ali se moraju educirati da djeca mlađe dobi nemaju razvijeno analitičko mišljenje, odnosno imaju razvijeno to tzv. konkretno mišljenje, gdje ne mogu da razluče šta je realnost, a šta imaginacija. To može dovesti do različitih poteškoća, posebno kod djece mlađe dobi u vidu izraženih strahova, nervoze, anksioznosti, pa čak i nekih drugih poteškoća – kaže psiholog Mirela Hadžić.
Mirela Hadžić
Kako ističe, jako je važno da se, koliko se može, skrene pažnja da se mlađa djeca ne izlažu takvim sadržajima jer to kasnije može potaknuti i poteškoće u vidu agresivnosti.
- Najveći problem su strahovi i anksioznost. Sve zavisi i u kojoj mjeri su djeca izložena takvom sadržaju. Ako su manje i rijetko izložena, onda svakako to ima manji utjecaj na njih. Ukoliko su stalno i često izložena takvim aktivnostima i sadržajima, onda poteškoće mogu biti izraženije i sigurno da će se češće javiti. Kada je u pitanju kontrola, to je pitanje struke. Međutim, kao i u mnogim stvarima i ovdje je struka ta koja se ne pita. Važno je vidjeti koje su to nadležne institucije koje bi trebale donijeti određene propisane mjere. Opet, s druge strane, i ko je odgovoran da se te mjere poštuju – zaključuje na kraju Hadžić.
Pokušali smo od trenutno vodećih kinoprikazivača u BiH doznati na kome leži odgovornost hoće li dijete u kinu biti izloženo neprimjerenom sadržaju s obzirom na njegove godine, jesu li radnici kina obučeni da usmjeravaju i upozoravaju gledatelje, u ovom slučaju djecu i roditelje, na takve sadržaje, te koji je uzrast djece kojima je dozvoljena samostalna kupovina ulaznica i gledanje filma bez nadzora roditelja.
- Propisi u Bosni i Hercegovini različito propisuju obavezu kategorizacije filmova. Prvenstveno, u Federaciji BiH, za razliku od regije, još se ne propisuje obaveza distributera da prije stavljanja u promet filmova izvrše kategorizaciju, te da prije javnog prikazivanja osiguraju isticanje kategorizacije filma, koju su dodijelili radi zaštite djece i mladih od sadržaja audiovizualnog djela koji je neprimjeren njihovoj dobi. U Republici Srpskoj propisano je da ako sadržina kinematografskog djela može nanijeti štetu moralnom, fizičkom ili mentalnom zdravlju maloljetnih lica, distributer i prikazivač dužni su da izvrše kategorizaciju podobnosti kinematografskih djela i da prilikom stavljanja u promet ili javnog prikazivanja istaknu oznaku da se prikazivanje ne preporučuje osobama mlađim od 12, 14, 16 i 18 godina života, u zavisnosti od kategorije podobnosti tog kinematografskog djela. Mi ispunjavamo sve zakonske obveze, te ističemo kategorizaciju filmova prema zakonskim propisima u Republici Srpskoj, te takvu kategorizaciju na odgovarajući način, iako ne postoji zakonski propis, koristimo i objavljujemo i u Federaciji BiH. Svakako bismo pozvali da se navedeno pitanje regulira i u Federaciji BiH jer tek nakon donošenja odgovarajućeg zakonskog propisa o kategorizaciji filmova te provedbe takve kategorizacije od strane distributera mi možemo istaknuti odgovarajuće oznake u našim kinima i djelovati službeno prema gledaocima - kažu iz press službe CineStara.
Dodaju da u svjetskoj i regionalnoj praksi, kategorizaciju uvijek rade distributeri kao nosioci prava za javno prikazivanje, a ne pojedini prikazivači jer se samo tako može postići ujednačen kriterij na cijelom teritoriju određene države s obzirom na veći broj prikazivača.
- Uzimajući u obzir da mi kao kina ne raspolažemo pravima na audiovizualnim djelima koja se prikazuju u našim kinima, nama je otežano da samostalno određujemo kategorizaciju audiovizualnih djela jer u tome mora sudjelovati distributer kao ovlašteni nosilac prava. Neovisno od svega navedenog, osoblje našeg kina je educirano u smislu odnosa prema djeci i mladima, te je do sada uspješno putem svojih radnika na blagajnama te ispred ulaza u kinodvorane napominjalo o kakvim se filmovima radi te da pojedini naslov nije primjeren određenom uzrastu. Da smo to do sada radili uspješno govori u prilog i to da u skoro 10 godina rada nije bilo značajnijih pritužbi.
Povremeno naši radnici ne mogu uspješno odvratiti kupca ulaznice za koga prema procjeni nije primjeren navedeni naslov jer takvi prave scene prilikom kupovine i ulaska u dvoranu u kojima se prikazuju filmovi i pitaju kojim pravom im uskraćujemo mogućnost gledanja filmova, te se na navedeni način izlažemo i sankcijama temeljem drugih pravnih propisa, primjerice o zaštiti potrošača. Također, u dijelu Bosne i Hercegovine, bez odgovarajućeg pravilnika i službene kategorizacije, naš rad je otežan jer se ne možemo pozvati na neku službenu, neovisnu kategorizaciju o primjerenosti određenog filma, već koristimo kategorizaciju iz Republike Srpske. Bez službene kategorizacije prema zakonu, naši djelatnici nemaju niti formalno pravo uskratiti mogućnost gledanja kupcima ulaznica. Ovom prilikom moramo napomenuti da naša firma u svom radu samoinicijativno djeluje i pokušava osmisliti i osigurati program primjeren dječijem uzrastu, a dokaz toga je naš uspjeh u oživljavanju porodičnih izlazaka u kino. U našoj ponudi također postoji i mogućnost organiziranih školskih posjeta kinu. Naše osoblje kina činit će sve u cilju maksimalnog zadovoljstva svojih posjetitelja te ih i nadalje usmjeravati u cilju prikladne zaštite djece od potencijalno štetnih sadržaja - ističu iz CineStara.