- Anksioznost ili tjeskoba je dio kompleksnih serija unutrašnjih odgovora i reakcija koje nastaju kao odgovor na stresnu situaciju - pojašnjava za Yahoo dr. Richard Firshein, stručnjak za integrativnu medicinu i osnivač Centra Firshein.

 - Brojni simptomi su povezani s oslobađanjem tih hormona. Kad se odgovor ne smiri, to je kao da ste uključili svjetlo koje nikad ne isključujete. Učinci rastu s vremenom, a tada stanje postaje hronično. Simptomi koji se inače povezuju samo sa neposrednim krizom postaju trajni - pojasnio je dr. Firshein.

Anksioznost se manifestira fizičkim simptomima

Odgovor na stres ili, kako ga mnogi nazivaju - "Bori se ili bježi odgovor", nastaje kako rezultat fiziološke reakcije na prijetnju. Započinje oslobađanjem hormona adrenalina i kortizola. Dr. Firshein kaže da ti hormoni uzrokuju simptome koji mogu uključivati ubrzani rad srca te promjene u nivou šećera u krvi i krvnom pritisku.

Ističe kako će se u toj situaciji s vremenom smanjiti i brzina reakcije organizma, pa će zapravo reakcija na tjeskobu biti brža i upornija.

- U nekim slučajevima se to javlja lagano, a kod drugih može biti dio stanja koje se zove PTSP tj. Posttraumatski stresni poremećaj - kaže on.

Neuropsihologinja dr. Sanam Hafeez kaže da se fizička manifestacija tjeskobe razlikuje od čovjeka do čovjeka.

- U osnovi sve se svodi na to koje nam poruke tijelo šalje kako bi nas alarmiralo, uz sve ono ostalo što već znamo o anksioznosti. To može uključivati bolove u stomaku, groznicu, izniman umor ili emocionalni nesklad, ubrzano disanje ili glavobolje. Naš mozak nam šalje nužne kodove kako bi fizički izrazio naš strah - kaže ona.

Ostali učestali znakovi anksioznosti su mučnina, nemir, bolovi u leđima i vratu, bolovi u prsima, trnci ili osjećaj umrtvljenosti, kratak dah ili čak fibromialgija.

- Ako počinjemo shvaćati da je tjeskoba velikim dijelom reakcija tijela na hormone, lakše nam je razumjeti da je riječ o nečemu što predstavlja više od osjećaja. To je dio sistema za alarmiranje koji nema mnogo učinka u svakodnevnim situacijama i prijetnjama i ne predstavlja znak krajnje opasnosti - kazao je dr. Firshein.

Kako smanjiti simptome tjeskobe

Neki će smanjiti tjeskobu tako da učinkovito izbjegne fizičku manifestaciju anksioznosti čitanjem, druženjem ii boravkom u prirodi. Najvažnije je ipak dobro se naspavati.

- Nedostatak sna omogućuje niz drugih problema. Bez dovoljno sna javlja se poremećaj hormona, rad mozga je smanjen a imunološki i probavni sistem su također poremećeni zbog nedostatnog oporavka - ističe dr. Hafeez. 

Dodala je kako je ključno voditi aktivan život.

- Dodatno, uložite vrijeme u sebe, učite i vježbajte vještine koje ste oduvijek željeli. Crtajte, pišite, učite ili čitajte. No imajte na umu da valja pripaziti na ravnotežu između redovnog sna, fizičke aktivnosti, posla i boravka na svježem zraku - istaknula je Hafeez.

I na kraju, ne manje važno - isključite se od negativnih ljudi koji vas okružuju u stvarnom svijetu i na društvenim medijima. Vježbajte jogu ili meditaciju.

- Uzmite dodatak prehrani vitamin D, CBD, magnezij ili makar čaj od kamilice. Neki moji pacijenti na to imaju odlične reakcije. Naravno, prvi je korak razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje jer u podlozi mogu biti problemi na kojima valja poraditi - ističe dr. Hafeez.

Kako znati imate li hroničnu anksioznost?

Svi su iskusili tjeskobu, no rijetki su oni koji imaju hroničnu anksioznost. Razlika je i tome koliko je često proživljavate i do kojih razmjera.

- Hronična anksioznost obično je stalan osjećaj brige i nelagode. Svako redovno doživljava tjeskobu, no ako prolazite kroz generalizirani tjeskobni poremećaj, vaša tjeskoba vam onemogućuje normalno funkcioniranje - pojašnjava dr. Hafeez dodajući kako takav oblik tjeskobe ometa normalan san, koncentraciju, nivo energije, apetit, pa čak utječe i na odlučivanje.

- To je emocionalno i psihički iscrpljujuće za svakoga, a posebno ako uz tjeskobu imate brige koje su zaista problematične, poput finansijske nestabilnosti, zdravstvenih tegoba ili problema u vezi - kaže ona.

Dr. Hafeez stoga savjetuje da ne budemo previše strogi prema sebi.

- Kad smo odgovorni za druge ili sami sebi određujemo previsoke standarde, inovatori smo, promišljamo o promjeni karijere - za sve takve ljude teško je prihvatiti da je u redu proživljavati tjeskobu. Nema smisla kriviti sebe ili razmišljati da je tjeskoba znak slabosti. Moramo je prihvatiti i naučiti kako upravljati njom - kazala je dr. Hafeez.

Ako smatrate da patite od hronične anksioznosti i proživljavate simptome poput nesanice, smanjenog nivoa energije i stalno ste zabrinuti, važno je potražiti ljekara i stručnjaka za mentalno zdravlje koji će vam pomoći. Nemojte se stidjeti potražiti pomoć kad vam je potrebna.