Kada ljekar mjeri krvni pritisak, pažnja je uglavnom usmjerena na dva broja - gornji, odnosno sistolički, koji pokazuje pritisak u arterijama dok srce izbacuje krv, te donji - dijastolički - koji pokazuje pritisak dok se srce između otkucaja odmara.

Ali novo istraživanje sugerira da bi još jedan podatak mogao biti važan: koliko se naš krvni pritisak mijenja tokom vremena, piše Jutarnji.hr.

Istraživanje provedeno na više od 57 hiljada učesnika britanske baze UK Biobank pokazalo je povezanost između većih oscilacija krvnog pritiska između različitih mjerenja i povećanog rizika od smrti.

Posebno se izdvojila grupa osoba s dijabetesom tipa 2 i velikom varijabilnošću sistoličkog pritiska, kod kojih je rizik od smrti tokom praćenja bio gotovo tri puta veći u poređenju s osobama s normalnim nivoom šećera u krvi i malim oscilacijama sistoličkog pritiska.

Rezultati su predstavljeni na godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Milanu, a istraživanje je vodila dr. Fariba Ahmadizar s Odjela obiteljske medicine Sveučilišnog medicinskog centra u Amsterdamu.

U istraživanju je sudjelovalo 57.611 osoba prosječne dobi od 55,4 godine, od kojih je 52 posto bilo žena. .

Znanstvenici su učesnike pratili nešto više od pet godina. U tom razdoblju 571 osoba doživjela je moždani udar, 1.460 ih je umrlo, a kod 319 je dijagnosticirana demencija.

Pokazalo se da nije važna samo prosječna vrijednost krvnog pristiska, nego i koliko se ona mijenja od jednog mjerenja do drugog. Što su oscilacije bile veće, to je bio veći i rizik od smrti, nezavisno o prosječnom krvnom pritisku, nivou šećera u krvi i drugim faktorima koje su naučnici uzeli u obzir.

Konkretno, veće oscilacije gornjeg, odnosno sistoličkog pritiska, bile su povezane s 11 posto većim rizikom od smrti, a oscilacije donjeg, dijastoličkog pritiska, s osam posto većim rizikom.

Veće promjene dijastoličkog pritiska, kao i prosječnog pritiska u arterijama, bile su povezane i s većim rizikom od moždanog udara. 

Posebno zabrinjava što se velik broj ljudi ne liječi ili uprkos terapiji nema dobro regulisan pritisak.

Podaci o smrtnosti u svijetu dodatno pokazuju razmjere problema.

Problem je u tome što povišen krvni pritisak najčešće ne boli i dugo može proći bez jasnih simptoma. Upravo zato mjerenje ostaje jedini pouzdan način da saznamo imamo li povišen pritisak.

Novo istraživanje sada otvara još jedno pitanje: možda u budućnosti neće biti važno samo koliki nam je pritisak, nego i koliko se njegove vrijednosti mijenjaju tokom vremena.

Za sada, međutim, jedna neobična vrijednost na tlakomjeru nije razlog za paniku.

Krvni protisak prirodno se mijenja tokom dana pod utjecajem aktivnosti, stresa i brojnih drugih faktora.

Ono što ova studija proučava jest dugoročnija varijabilnost između mjerenja, a tek će buduća istraživanja pokazati treba li i kako taj podatak uključiti u rutinsku procjenu kardiovaskularnog rizika.