Nepovjerenje u političke stranke, nezadovoljstvo ponuđenim kandidatima i slabije praćenje političkih dešavanja među ključnim su razlozima zbog kojih dio mladih u Bosni i Hercegovini ne učestvuje u izbornom procesu, pokazalo je istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, koje bilježi i pad izlaznosti mladih na izborima u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.

Kada se pogledaju podaci iz 2020. godine, procenat mladih koji su glasali na tadašnjim Lokalnim izborima iznosio je 51,44 posto, ali dvije godine kasnije taj procenat bio je malo manji, pa je nešto više od 47 posto koristilo svoje biračko pravo na Općim izborima, dok je na Lokalnim izborima 2024. taj procenat iznosio 45,3 posto.

Istraživanje "Političke pismenosti mladih u BiH", koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazalo je da politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto  navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima. Muškarci su više zainteresirani za politiku (48,4 posto), u odnosu na žene (35,8 posto).

Ono što je značajno je činjenica da se kod mladih s dobi raste interes za politikom, tako da su među najzainteresiranijom o političkim dešavanjima mladi u najstarijoj dobnoj grupi (od 25 do 30 godina), a najveće odbijanje zabilježeno je kod mladih od 15 do 19 godina.

Nalazi fokusnih grupa pokazuju da se u pozadini učešća mladih u izbornom procesu uglavnom nalaze osjećaj građanske obaveze i želja da se utječe na promjene. Mladi lakše odlučuju dati glas političarima koji imaju vidljive rezultate ili nude jasna rješenja problema koji su u njihovoj nadležnosti.

Mladi su u fokusnim grupama otkrili i da nekada ispunjavaju svoju građansku dužnost, odnosno, glasaju iako nemaju visoko mišljenje o političarima, nego takav njihov čin bude jedan oblik bunta.

Mladi koji ne učestvuju u izborima, a imaju pravo glasa, kažu da su demotivirani političkom ponudom, odnosno, ponudom kandidata i stranaka za koje su mogli glasati. To znači da neizlazak na izbore nije samo posljedica manjka interesa za politiku, nego i posljedica procjene mladih da ponuđeni kandidati i političke opcije ne nude dovoljno razloga za njihovo učešće.

Rezultati istraživanja Instituta pokazuju da 38,5 posto mladih nije u toku s političkim dešavanjima, uključujući političke kampanje stranaka, dok 17,9 posto prati samo političke subjekte koji ih zanimaju. Informacije o političkim dešavanjima "usput" putem medija prikuplja 28,6 posto mladih, a 15 posto mladih se trudi biti u toku.

Više od trećine mladih (34,8 posto) navodi da ne čita programe stranaka prije glasanja. Od toga 19,7 posto kaže da programe nikada ne čita, dok 15,1 posto navodi da ih ne čita jer smatra da stranke ništa od obećanog neće ispuniti.

S druge strane, 36,4 posto mladih kaže da čita programe stranaka i da na osnovu njih glasa. Ovo pokazuje da kod dijela mladih postoji informiraniji oblik odlučivanja, ali i da je značajan dio mladih nepovezan s formalnim programima političkih stranaka.

Svega 3,1 posto mladih u BiH vjeruje političkim strankama, dok 48,1 posto navodi da im ne vjeruje. Neodlučnih je 42,8 posto, odnosno, niti im vjeruju niti im ne vjeruju.

Više od trećine mladih smatra da političari nakon osvajanja mandata uglavnom ne ispunjavaju ono što su obećali prije izbora (38,4 posto).

S druge s 16,8 posto smatra da obećanja uopće ne ispunjavaju, a 25,8 posto da ih djelimično ispunjavaju. Samo 1,1 posto mladih smatra da političari u potpunosti ispunjavaju svoja obećanja, saopćeno je iz Instituta za razvoj mladih KULT.