Kada se govori o faktorima koji određuju dug život, pažnja se gotovo isključivo usmjerava na dijetetske navike i nivo fizičke aktivnosti. Međutim, nova istraživanja sprovedena među stanovnicima "Plave zone" na Sardiniji ukazuju na to da bi presudna karika u lancu dugovječnosti mogla biti struktura ličnosti.

Prema nalazima psihologinje Marije Kjare Fastame, objavljenim u International Journal of Applied Positive Psychology, upravo određene psihološke karakteristike oblikuju navike koje direktno utječu na kvalitet i dužinu života.

Istraživanje je obuhvatilo 125 osoba starosti od 71 do 101 godine, podijeljenih u dvije grupe – stanovnike sardinijske "Plave zone", gde je životni vijek iznad prosjeka, i stanovnike obližnje zajednice sa sličnim socioekonomskim uvjetima.

Iako između ove dvije grupe nije bilo značajnih razlika u opštem zdravstvenom stanju, istraživači su uočili jednu ključnu odstupnicu. Stanovnici "Plave zone" postigli su znatno bolje rezultate na skali otvorenosti u smislu neugasive radoznalosti, želje za stalnim učenjem i spremnost da se isprobaju nova iskustva, bez obzira na godine.

Takvi pojedinci aktivnije traže hobije i mentalne izazove, što ih prirodno drži vitalnim.

Otvorenost je povezana sa boljim mentalnim blagostanjem i aktivnijim načinom života.