Nova posmatranja svemirskog teleskopa James Webb mogla bi pružiti ključne uvide u to kako je džinovski egzoplanet uspio preživjeti nasilnu smrt svoje matične zvijezde i završiti u bliskoj orbiti oko njenog ostatka.

Ova otkrića ujedno nude i nagovještaj sudbine koja bi jednog dana mogla zadesiti najveće planete Sunčevog sistema, poput gasovitih divova Jupitera i Saturna, kada Sunce za otprilike pet milijardi godina dođe do kraja svog životnog vijeka, piše CNN.

Astronomi su 2020. godine otkrili zagonetnu planetu veličine Jupitera koja kruži oko mrtve zvijezde, odnosno bijelog patuljka. Nazvana WD 1856 b, ova planeta nalazi se u sistemu udaljenom oko 80 svjetlosnih godina od Zemlje, a čak je sedam puta veća od svoje zvijezde, koja je približno veličine Zemlje.

- Riječ je o jednom od najneobičnijih planetarnih sistema za koje znamo - izjavio je dr. Christopher O’Connor, koautor studije objavljene u časopisu Nature.

WD 1856 b obiđe svoju mrtvu zvijezdu svakih 34 sata, a od nje je udaljena manje od tri miliona kilometara. Kada zvijezda slična Suncu potroši sav vodik u svojoj jezgri, ona se proširi na više od stotinu puta svoje prvobitne veličine prije nego što se uruši u gustog bijelog patuljka. Budući da je WD 1856 b čak 50 puta bliža svojoj zvijezdi nego što je Zemlja Suncu, astronomima nije bilo jasno kako je planeta uopće mogla preživjeti uništenje svog zvjezdanog domaćina.

Kako bi rekonstruirali njeno nevjerovatno putovanje, O’Connor i njegove kolege koristili su svemirski teleskop James Webb za prikupljanje novih podataka o planeti te mjerenje njene atmosfere, mase i temperature. Gotovo svaki rezultat bio je neočekivan i ukazuje na to da džinovske planete mogu preživjeti propast svojih zvijezda na načine koji su se ranije smatrali nemogućim.

Bliska orbita planete i velika razlika u veličini između WD 1856 b i njene zvijezde potaknuli su O’Connora i njegove kolege na dodatna istraživanja.

- Kada teorijski astrofizičar pronađe neobičan objekt tamo gdje ga ne bi trebalo biti, to je kao poziv iz svemira da budemo kreativni u traženju objašnjenja - napisao je O’Connor.

Ipak, posmatranja teleskopom James Webb predstavljala su veliki izazov. Naučni tim imao je vrlo ograničene prilike da posmatra tranzit, odnosno prolazak planete ispred zvijezde, što uzrokuje privremeni pad njenog sjaja. Bijeli patuljci mnogo su tamniji od zvijezda koje Webb inače posmatra.

- Situaciju dodatno otežava činjenica da tranzit planete traje svega osam minuta, pa ga možete propustiti ako samo na trenutak skrenete pogled - rekla je koautorica studije Victoria Boehm.

- Prikupiti dovoljno svjetlosti da se zabilježi spektar WD 1856 b, a istovremeno biti dovoljno brz da se ne propusti tranzit, zadatak je koji može obaviti jedino teleskop James Webb - kazala je.