Svijet je pun čarobnih mjesta koje treba posjetiti! No ukoliko vam mogućnosti ne dozvoljavaju da zavirite u svaki ćošak ove divne planete, ono što svakako ne biste trebali propustiti je da vidite grčku prijestolnicu Atinu, koju s razlogom nazivaju vječni grad!

Jer, malo koja država se može pohvaliti da ima grad sa toliko bogatim kulturno-historijskim naslijeđem, i gdje god da se nalazite u njemu, ispred, iza, ili oko vas, toliko je toga za vidjeti, da imate osjećaj kako sve vrijeme hodate ogromnim muzejom kojem nema kraja.

Atinu je nemoguće obići za nekoliko dana, nemoguće je usvojiti toliko informacija o nevjerovatnoj historiji koju su obilježile i ispisale različite vlasti. No velika je sreća, ukoliko ovaj, uvijek suncem okupani grad, upoznajete kroz oči domaćina. Našoj ekipi, pet nezaboravnih dana u Atini, uljepšala je grčko-bosanska porodica- bračni par, arhitekte, profesori i umjetnici Nora i Pavlos Lefa.

Našu malu "ekskurziju", svojim prisustvom oplemenili su i obojili istaknuti bosanski umjetnici Mirsada Baljić i Adis Lukač, koji su baš tih dana, imali izložbu podno Partenona, gdje su, svjedočili smo, na noge bacili publiku i najznačajnije historičare umjetnosti. Došli smo da se divimo Atini i Atinjanima, a Atina i Atinjani su se istovremeno divili nama!

Kolijevka zapadne civilizacije

Atina je grad sa 4 miliona stanovnika, koji je poznat i kao kolijevka zapadne civilizacije. Prepoznatljiva je po klasičnim mermernim stubovima, ali i kao moderan, urban grad s gustim saobraćajem. Grad se prostire između ovih krajnosti, a raznovrsni uticaji Istoka i Zapada prepliću se na pijacama, u kafeima i tavernama koje su izgrađene na antičkim ruševimana, a naslanjaju se na vizantijske crkve optočene zlatom.

Grad odiše pričama iz grčke mitologije na kojima smo odrasli, o Afroditi, Niki, Ateni i Herkulesu. Dom je Platonove akademije i Aristotelovog Liceja, kao i rodno mjesto Sokrata, Perikla, Sofokla i drugih značajnih filozofa, pisaca i političara.

Grad je dobio naziv po grčkoj boginji mudrosti Ateni. Iz njega je potekla ideja o demokratiji.

Ono što je nas očaralo prilikom posjete ovom gradu jeste duh njegovih stanovnika, i nismo morali poput velikog Diogenesa sa upaljenim fenjerom tražiti čovjeka! Grci su uprkos ekonomskoj krizi narod pun života, duha, glasni su u iskazivanju svojih emocija, stavova, a pogotovo postaju srčani kada se pominje njihova kultura, bogatstvo, naslijeđe. Na pitanja stranaca odgovaraju ljubazno i s osmijehom, a ako ih niste najbolje razumjeli, spremni su sa vama i prošetati do destinacije koju želite vidjeti. Ako pijete njihovu kafu, koja je jako slična bosanskoj, dobronamjerno će vas upozoriti da zbog gustine toza, ne smijete šoljicu ispiti do kraja.

U Atini ne možete biti žedni ni gladni. Zakonom su obavezali sve ugostitelje da potpuno besplatna, i jako kvalitetna voda, sve goste čeka na stolu. Također, cijena tosta, ni na jednom mjestu ne smije biti veća od 2 eura. Sve ostalo, ima svoju cijenu, veću ili manju, zavisno od mjesta gdje sjedite, i dijela grada u kojem se nalazite.

Mračna strana

Beskrajna ljepota Atine ipak ima i svoju mračnu stranu. Grad je pun narkomana, koje možete sresti u bilo koje doba dana, čak i u blizini muzeja. Na našu sreću, nisu se pokazali nasilnima, ali, opreza nikad dosta. Na ulicama su i mnogi prosjaci pronašli svoj dom, a grad je pun migranata iz cijelog svijeta, ponajviše onih sa dalekog istoka i Afrike.

No ipak, prva asocijacija pri pomenu Atine sigurno je Akropolj sa Partenonom kao najvećim i najznačajnijim hramom koji dominira ovim gradom već dvije i po hiljade godina. Podignut u doba Perikla, hram je bio posvećen zaštitnici grada boginji Atini. Kao i mnogi drugi artefakti, statua boginje napravljena od slonovače i zlata nije sačuvana. Sudbina Akropolja neraskidivo je povezana sa sudbinom samog grada, tako da je Partenon tokom vijekova bila hrišćanska crkva, tokom osmanske vladavine bila je džamija, potom barutana, što je umalo dovelo do njegovog uništenja tokom granatiranja Mlečana u XVII vijeku.

Borba za blago

Međutim, mnogi historičari tvrde da je Partenon pretrpio najveća oštećenja kada je lord Elgin skidao reljefe sa hrama i odnio ih u Englesku. Grčka Vlada već decenijama pokušava da povrati svoje arheološko blago i kulturno naslijeđe koje je u Engleskoj i koje se čuva u Britanskom muzeju. U ovoj, još uvijek neizvjesnoj borbi, angažovali su suprugu Georga Clooneya, advokaticu Amal Alamudin. Već decenijama, Britanci se brane tvrdnjom da Grčka nema kapacitete niti mogućnosti da to blago zaštiti i adekvatno prikaže svijetu.

Mali i oronuo Akropoljski muzej istinski nikad nije bio dostojan čuvar izvanrednog blaga koje se tu nalazilo. Stoga je Grčka vlada pristupila izgradnji Novog muzeja Akropolja koji je otvoren 2009. godine. Smješten u podnožju Akropolja, muzej sam po sebi predstavlja značajno arhitektonsko dostignuće. Podignut na temeljima orgomnog rimskog i ranohrišćanskog naselja, muzej posjetiocima pruža nesvakidašnje i nezaboravno uživanje još na samom ulazu.

Plato ispred muzeja kao i pod prizemlja urađeni su od stakla, tako da posjetioci imaju utisak da lebde iznad ostataka i svjedoka davno prošlih vjekova. Iz muzeja se pruža predivan pogled na Akropolj, vjerovatno jedan od najlepših u gradu.

U muzeju je primjetan nedostatak artefakata ali i to je urađeno sa ciljem. Na praznim mjestima stoje natpisi s informacijom da se nedostajući artefakt nalazi u Londonu. Grčka vlada vjeruje da, kada posjetioci vide ovo moderno zdanje puno praznih mjesta za izlaganje, načiniti pritisak da se konačno blaga Grčke koja se nalaze u muzejima širom svijeta, napokon vrate kući, tamo gdje pripadaju.

Znam da ništa ne znam

Ako želite malo širi prikaz grčke historije, posjetite Nacionalni Arheološki Muzej u Atini. Grčka civilizacija je jedna od najstarijih na svjetu i to je prikazano korak-po-korak u ovom sveobuhvatnom muzeju.
Obavezan smjer je i trg Sintgamga ispred Grčkog parlamenta i Grobnice neznanog vojnika. Sačekajte jedan sat i vidjet ćete glavnu atrakciju – smjenu straže. Stražari, Evzoni, nose tradicionalnu nošnju, crvenu kapu, bijele čarape i cipele koje se zovu caruhi. Možete se i slikati sa njima, samo se nemojte izmotavati.

U Atini ne smijete propustiti vidjeti Zevsov hram čija izgradnja je počela još 515. godine pne, a završen je u vrijeme cara Hadrijana. Danas je ostalo samo 16 od 104 originalnih stubova. U njegovoj blizini je i Hadrijanov luk, izgrađen u vrijeme kada je hram završen.

Tu je i naselje Plaka koje je zadržalo autentičnost, i djeluje kao potpuno drugačiji svijet od urbanog ostatka grada. Usred kafića i restorana su historijska mjesta i ruševine, poput kule vjetrova, koja je služila kao Meteorološka stanica u prvom vijeku. U blizini je i Monastiraki buvlja pijaca, odlično mjesto za razgledanje, cjenkanje, i nabavku suvenira.

Kada prošetate ovom historijskom stazom i korakom mnogih antičkih mislilaca, možda se i sami osjetite malo mudriji. Ne dopustite da vas veličina grada zaslijepi, fokusirajte se samo na manji broj atrakcija i iskustva u toku dana. I nakon svega što ste čuli i vidjeli, složit ćete se sa Sokratom i njegovom poznatom rečenicom: "Znam da ništa ne znam",  jer, istraživanju i učenju nema kraja, barem ne u Atini!