Međunarodni dan oboljelih od celijakije obilježava se danas širom svijeta.

Udruženje osoba oboljelih od celijakije "No gluten" Kantona Sarajevo koje postoji više od tri godine i broji više od 140 članova, od čega 40 djece, želi skrenuti pažnju na ovu bolest nepodnošljivosti glutena, njene uzroke i posljedice, način dijagnosticiranja i liječenja.

Prema podacima svjetskih istraživanja, od celijakije širom svijeta boluje jedan do dva posto stanovništva.

Celijakija je hronična doživotna autoimuna bolest nepodnošenja glutena u kojoj dolazi do uništavanja crijevnih resica i smanjenja apsorpcije nutrijenata u tankom crijevu što dalje dovodi do nedostatka hranjivih sastojaka u organizmu. Najčešći simptomi su bolovi u trbuhu, proljev, naglo mršavljenje, umor, nedostatak energije i anemija, a mogu biti i mnogi drugi.

Gluten je zajednički naziv za kompleksnu smjesu proteina/bjelančevina prisutnih u pšenici, raži, ječmu i zobi. Gluten se nalazi u brašnu proizvedenom od navedenih žitarica, svim pekarskim proizvodima, tjesteninama, pitama, kolačima, ali se zahvaljujući svojim osobinama vezivanja i elastičnosti, pojavljuje i kao dodatak/aditiv/konzervans u mnogim drugim proizvodima kao što su čokolade, prerađevine od mesa, supe, umaci, sušeno voće, lijekovi pa čak i kozmetika.

Problem sa glutenom je taj što ljudsko tijelo nema enzime potrebne za njegovu razgradnju na pojedinačne aminokiseline (koje naš organizam jedino može koristiti u izgradnji tkiva, mišića ...).

Kada gluten kao nerazgrađen dospije u krvotok, naš imunološki sistem ga ne prepoznaje, već ga identificira kao strano tijelo, odnosno dolazi do stvaranja antitijela.

Antitijela koja imaju zadatak uništiti gluten nisu selektivna, već automatski uništavaju i naše vlastito tkivo, ne prepoznavajući koji su proteini strani, a koji vlastiti. Na taj način osjetljivost na gluten može pokrenuti kaskadu lančano povezanih reakcija koje dovode do autoimunih bolesti i to ne samo u probavnom traktu, već u cijelom tijelu.

U slučaju celijakije jedini lijek je stroga bezglutenska dijeta. Dijeta uključuje rižu, kukuruz, heljdu, proso, amarant, kvinoju, zatim svo meso, perad, ribu, jaja, povrće, voće, mlijeko i mesne proizvode, ako nisu kontaminirani pšenicom i drugim izvorima glutena.

Kontaminacija može nastati ne samo u procesu proizvodnje nego i pripreme hrane, jer suđe, pribor za jelo, radne površine moraju biti dobro očišćene i izdvojene, posebno u restoranima/kuhinjama, a kontaminacija se može desiti i u procesu pakovanja, transporta, skladištenja...