navbar

COOLSTYLE

faktor
search
search
search
Preporuke stručnjaka

Nema čarobnog lijeka protiv koronavirusa, ali postoji način da ojačate imunitet, a evo i kako

Iako smo ovih dana putem televizije i društvenih mreža bukvalno bombardirani raznim preporukama, ne postoji čarobna hrana, lijek, pa čak ni sredstvo za čišćenje, čijim biste gutanjem postali imuni na koronavirus. Ipak, postoji način na koji možete općenito poboljšati svoj imunitet.

Objavljeno: 06.04.2020. u 11:17
get url
text

- Posebni dodaci prehrani koji bi vam pomogli u zaštiti od koronavirusa ne postoje i svi koji tvrde suprotno pod istragom su nadležnih službi – kažala je Melissa Majumdar, registrirana dijetetičarka i glasnogovornica Akademije prehrane i dijetetike, za CNN.

Međutim postoje načini na koje svom imunološkom sistemu možete osigurati optimalan rad, što vam može pomoći da ostanete zdravi i u ovim neizvjesnim vremenima pružiti vam osjećaj da držite stvari pod kontrolom koliko god je u vašoj moći.

Osim redovnog i pravilnog pranja ruku, važno je hraniti se kvalitetno, održavati tjelesnu aktivnost, smanjiti stres i meditirati te sebi osigurati dovoljno kvalitetnog sna.

Hranom do boljeg zdravlja

Za jačanje imunološkog sistema vrlo je važno da se na vašem tanjiru nalaze hranjive tvari. Kako bi uspješno obavljao svoj posao, našem je imunološkom sistemu neophodna stalna opskrba hranjivim tvarima.

Početnu dozu vitamina, minerala i antioksidansa potrebnih za jačanje imuniteta dobit ćete ako polovinu tanjira popunite povrćem i voćem.

Ovo su namirnice u kojima možete pronaći neke od ključnih hranjivih tvari koje igraju važnu ulogu u imunitetu:

Mrkva, kelj i kajsija za betakaroten

Betakaroten se pretvara u vitamin A, neophodan za jak imunološki sistem. Njegovo djelovanje, objašnjava Majumdar, pomaže antitijelima da reagiraju na toksine i strane tvari.

U dobre izvore betakarotena uključujemo batat, mrkvu, mango, kajsije, špinat, kelj, brokulu, tikvice i dinju.

Narandže, jagode i brokula za vitamin C

- Vitamin C povećava nivo antitijela u krvi i pomaže u diferencijaciji limfocita (bijelih krvnih zrnaca) - kaže Majumdar i objašnjava da to pomaže u utvrđivanju – kakva je tijelu potrebna zaštita.

Neka istraživanja pokazala su da viši nivo vitamina C (barem 200 miligrama) može skratiti trajanje simptoma prehlade.

Ovu dozu vitamina C jednostavno je osigurati kombinacijom namirnica poput narandže, grejpfruta, kivija, jagoda, kelja pupčara, crvene i zelene paprike, brokule i kuhanog kupusa ili karfiola.

Jaja, sir, tofu i gljive za vitamin D

- Vitamin D regulira proizvodnju proteina koji selektivno ubija zarazne agense, uključujući bakterije i viruse - objašnjava za CNN dr. Michael Holick, stručnjak za istraživanje vitamina D sa Univerziteta u Bostonu i autor više od 500 radova i 18 knjiga o vitaminu D.

- Vitamin D također mijenja aktivnost i broj bijelih krvnih stanica, poznatih kao T2 limfociti ubice - dodaje Holick, koji mogu smanjiti širenje bakterija i virusa.

On navodi da nam ovog vitamin često nedostaje zimi jer je za njegovu sintezu u tijelu potrebno sunce. To može oslabiti imunološki sistem i povećati rizik od razvoja virusnih infekcija gornjih disajnih puteva - kaže Holick.

Neka istraživanja sugeriraju da vitamin D u obliku dodatka prehrani može pomoći u zaštiti od akutnih infekcija respiratornog trakta.

Dobri izvori vitamina D u hrani su masna riba, uključujući konzervirani losos i sardine, jaja, sir, tofu i gljive.

Grah, orašasti plodovi, žitarice i morski plodovi za cink

Kako objašnjava Majumdar, cink pomaže ćelijama našeg imunološkog sistema da rastu i dijele se.

Jedna analiza pronašla je vezu između cinka kao dodatka prehrani sa skraćivanjem trajanja simptoma prehlade. Međutim, zaključeno je kako je prije konačnih preporuka potrebno provesti velika i kvalitetna ispitivanja.

Dobri izvori cinka u hrani su grah, slanutak, leća, tofu, orašasti plodovi, sjemenke, pšenične klice, kamenice, rakovi, jastog, govedina, tamno meso peradi i jogurt.

Mlijeko, jaja i orašasti plodovi za proteine

Protein je ključan građevinski element imunoloških ćelija i antitijela te igra presudnu ulogu u pomaganju našem imunološkom sistemu da uspješno radi svoj posao. Proteini mogu biti životinjskog i biljnog porijekla, a dobri izvori su riba, perad, govedina, mlijeko, jogurt, jaja i sir, orašasti plodovi, sjemenke, grah i leća.

Majumdar umjesto nezdravih grickalica preporučuje grickanje pečenog slanutka, bogatog proteinima.

Banane, grah za probiotike i prebiotike

- Probiotici i prebiotici pomažu jačanju zdravlja mikrobioma, objašnjava Majumdar, koji podržava rad našeg imunološkog sistema.

Dobri izvori probiotika su fermentirana mliječna hrana poput jogurta i kefira, odležani sirevi i druga fermentirana hrana poput kimčija, kiselog kupusa, misoa, tempeha, ali i hljeba od kiselog tijesta.

Izvori prebiotika (vlakna koja potiču rast i aktivnost probiotika) su cjelovite žitarice, banana, luk, bijeli luk, prasa, šparoge, artičoke i grah.

Voda, voće i supa za hidrataciju

- I blaga dehidracija može biti stresna za tijelo - upozorava Majumdar.

Ona ističe da bi žene trebale konzumirati 2,7 litara, a muškarci 3,7 litara tekućine dnevno, a u obzir dolazi sva hrana i tekućine bogate vodom, povrće, voće i supe.