Svake godine 28. maja na različite načine širom svijeta obilježava se Međunarodni dan hamburgera u čast ovom popularnom sendviču.

Porijeklo neodoljive delicije koju svi volimo nije potpuno poznato. Prema nekim teorijama, nastao je u njemačkom Hamburgu, po kojem je dobio i ime, dok je po nekim pričama začetnik izvjesni Louis Lassen, koji je u Americi davne 1900. godine svojim gostima, s ciljem da im pripremi nešto brzo i fino, posluživao domaće juneće meso u vrućem mekom pecivu.

Dok su nekad hamburgere uglavnom jeli radnici industrijskih fabrika, danas je postao prava gurmanska poslastica i omiljeni zalogaj za sve ljubitelje dobre hrane. Prepoznatljiv je širom svijeta, a pronalazimo ga u bezbrojnim varijantama s maštovitim začinima i sastojcima.

- Hamburgera ima raznih, mesnih, vegeterijanskih, pilećih... Za mesni je jako važan dobar komad mesa, ali i sastojci koji idu u njega moraju biti friški i dobre kvalitete. Ako se radi o mesnim (teleći, juneći, ovčiji) trebaju imati određeni procenat masnoće, a to je 15 posto. Za druge moraju imati sastojak koji sve povezuje, kao što su jaja, prezle... Burger je bolji što je krupnije mljeveno meso. Ako se radi o pilećim, onda je dobro meso samljeti više puta. So i biber su neizostavni dio, kao i različiti sosevi koji su uglavnom tajna majstora restorana. Veoma je važno i pecivo u koje se to sve lijepo složi i dekoriše. Vidite da nije tako lako napraviti vrhunski burger kao što mnogi misle – kaže za Faktor jedan od najboljih bh. kuhara Nihad Mameledžija.

Koliko su hamburgeri popularni potvrđuje činjenica da se svakog dana u McDonaldsu hrani čak 68 miliona ljudi, što je jedan posto svjetske populacije. Vjerovali ili ne, u predgrađu Chicaga postoji i fakultet hamburgerologije. Osnovan je 1961. kao mjesto obrazovanja voditelja i vlasnika restorana, a "hamburgerologiju" podučava 19 instruktora koji predaju na čak 28 različitih jezika.