Na radost brojnih fanova Darko Rundek dva dana zaredom gostovat će u Sarajevu. Nakon što je njegov prvi koncert koji će se održati u petak, 14. februara, rasprodat, zakazan je još jedan, i to dan ranije.

Svestrani umjetnik ove godine obilježava 41 godinu djelovanja na muzičkoj sceni, a nekako sve je krenulo od Haustora. Rundek spada u red najboljih i najcjenjenijih rock autora na prostoru bivše Jugoslavije, a u razgovoru za Faktor govorio je o predstojećim koncertima, planovima za 2020. godinu, kako je proslavio rođendan, svom ekološkom aktivizmu i borbi za prava životinja...

Nakon dvije godine pauze gostujete u Sarajevu za Dan zaljubljenih. Jeste li se uželjeli ovdašnje publike i kako pamtite Vaš posljednji susret na turneji Apocalypso now kada ste svirali u Domu mladih?

- Uželio sam se Sarajeva. Posljednji koncert u Domu mladih prije dvije godine je bio prava svečanost i velika fešta. Ostao mi je u dragom sjećanju, kao i publici koja je bila tamo, nadam se...

Valentinovo i 14. februar je simboličan datum za mnoge zaljubljene duše. Koliko Vama znači taj dan i spadate li u skupinu zaljubljenih?

- U vrijeme mojih prvih zaljubljivanja nisam znao za Valentinovo. Izgleda da se taj praznik u međuvremenu "primio" i mladim zaljubljenicima znači. To je dovoljno da prihvatimo taj vjetar, zajedno sa bendom koji je većinom sastavljen od muzičara koji pripada generaciji valentinovaca.

Šta se sve izdešavalo kod Vas u ove dvije godine kako Vas nismo slušali u Sarajevu?

- Ekipa je prošle godine izdala album MURA MURA, sa pjevačicom Andrejom Košavić Kurelec. Ponosan sam na taj album. Na njemu je 12 međimurskih pjesama. Andreja je pjevačica širokog srca i duše, a mi sviramo izvan svih žanrova, slobodno i nadahnuto. Sa Jazz orkestrom HRT sam pripremio i održao nekoliko koncerata big-band obrada mojih pjesama. Aranžeri Miron Huser, koji je ujedno i dirigent, Luka Žužić i Mak Murtić su odlično odradili posao i bend taj materijal, sastavljen dijelom od manje izvođenih pjesama, svira s veseljem. Taj program upravo snimamo i izaći će ove godine u koprodukciji HRT-a i Menarta. Album sa Ekipom je u fazi miksa...

Protekla godina je bila plodonosna i bili ste prezauzeti, a uz sve spomenuto objavljen je i prijevod perzijske poeme "Jezik ptica" na kojoj ste dugo radili sa suprugom, a koju pratite i na prezentacijama.

- Važan mi je prijevod Atarovog "Jezika ptica", u izdanju zagrebačke Planetopije. Tu je perzijsku sufijsku poemu iz dvanaestog stoljeća prevela Sanda Hržić, a ja sam joj bio pomagač. Na prezentacijama knjige sviram zajedno sa Draženom Franolićem na perzijskom udu. Nadam se da ćemo doći da predstavimo knjigu i u Sarajevo u maju ili junu. To nam je izuzetno važno jer poema pripada islamskoj tradiciji koja je u Bosni prisutna stoljećima.

Prvi dan ove godine svirali ste u Podgorici. Jeste li zadovoljni kako Vam je počela nova godina i šta ste sebi poželjeli u njoj?

- Nova godina je počela radosno i radno. Da vam budem iskren, nisam od onih koji donose novogodišnje odluke, ali ako se po jutru dan poznaje, to bi mogla biti dobra godina... Ipak, kad pogledamo kakva je situacija na planu održanja života na ovoj planeti, malo je razloga za optimizam.

Prije nekoliko dana ste proslavili rođendan, kako ste ga obilježili?

- Rođendan sam dočekao u francuskom mjestu Die, na okupljanju ekoloških aktivista i nosilaca konkretnih alternativnih projekata. Bilo je super. Dobri, pametni i kreativni ljudi.

I dalje ste aktivni borac za prava životinja i uporno ukazujete na ekološke probleme. Pjesmom "Reci NE" podržali ste i kampanju Greenpeacea protiv plastike za jednokratnu upotrebu. Ta kampanja protiv plastike širom svijeta, čini se, urodila je plodom i zemlje odreda zabranjuju njenu upotrebu. No, jesmo li nakon decenija štete koju činimo planeti i razaračke sile čovjeka usmjerene protiv prirode, a čije posljedice svake godine sve jače osjećamo, zakasnili sa preventivnim mjerama?

- Sistem u kojem živimo sam sebe proždire, uključujući i sve oblike života. Svi su potkupljeni idejom komfora i zabave, i navukli su se na to. Sve je umreženo i izgleda da je nemoguće išta bitno mijenjati. Plastika za jednokratnu upotrebu samo je jedan od problema. Klimatske promjene povezane sa proizvodnjom stakleničkih plinova – CO2 korištenjem fosilnih goriva, metana industrijskim uzgojem mesa, zagađenje voda i krčenje šuma, također povezani sa industrijskim uzgojem mesa, iscrpljivanje mineralnih resursa u vezi s informatičkom i komunikacijskom industrijom, osiromašenje tla umjetnim gnojivima, kiseljenje okeana koje uništava morski život i planktone koji nam proizvode kisik, istrebljenje hiljada živih vrsta i desetkovanje preostalih - kukaca, ptica, podizanje razine mora, svaki od tih elemenata može proizvesti lanac reakcija koji vodi prema gladi, masovnim migracijama itd. Svako može, prvo lično, promijeniti način života i boriti se za promjenu sistema. To vodi prema budnijem i boljem životu.