navbar

COOLSTYLE

faktor
search
search
search
Inspirisan serijom

Stipe iz Tomislavgrada izrađuje unikatne vikinške sjekire

Stipe Pleić ili, kako ga često nazivaju, Viking iz Tomislavgrada, izaziva veliku pažnju svojim izgledom ali i načinom života.

Objavljeno: 20.02.2022. u 12:30
get url
text

 

U rodnom selu Stipanići kod Tomislavgrada izgradio je repliku vikinške kuće u kojoj se nalaze brojni predmeti koje je sam izradio, a posebnu pažnju privlače njegove unikatne vikinške sjekire.

Pleić je ispričao svoju nesvakidašnju životnu priču i buduće planove. Nakon života u Njemačkoj, vratio se u rodni Tomislavgrad, a u staroj porodičnoj kući u kojoj se rodio izradio je repliku vikinške kuće koju koristi kao izložbeni prostor, ali i kao mjesto za odmor i opuštanje.

Prvi put je saznao za način života Vikinga u seriji "Vikinzi" koju je gledao, a na njega je posebno utjecao život vikinškog ratnika Ragnara Lodbroka i njegove supruge, ratnice Lagerthe.

Ragnar Lodbrok ili Lothbrok je bio legendarni vikinški vladar i heroj iz stare nordijske poezije i saga.

Sklonost ka radu sa drvetom

- Dok sam gledao seriju svidjele su mi se vikinške sjekire. Svidjele su mi se kako izgledaju. Imale su neobičan oblik, a ja sam uvijek imao sklonost ka radu s drvetom i pokušao sam napraviti tu jednu vikinšku sjekiru. I kad sam napravio jednu, onda drugu, i tako je to krenulo, tako da sam napravio više tih komada - ispričao je Viking iz Tomislavgrada.

Gledajući seriju o Vikinzima sve više ga je počela interesirati i vikinška mitologija, koja je, kako mnogi smatraju, uz grčku i rimsku, vjerovatno jedna od najzanimljivijih i najkompleksnijih u svijetu.

 

- Onda sam sve dublje ulazio u tu priču tako da sam počeo izrađivati i ostale predmete iz vikinške svakodnevnice, sve što sam vidio u seriji pokušao sam izraditi, od štitova, mačeva, koplja, stolica. Nakon određenog vremena slučajno sam došao u ovaj prostor i vidio da je prazan i pomislio da bih tu mogao nešto iskoristiti. Prva zamisao je bila da napravim brod neki. Napravio sam brod koji je tu, i kad sam njega napravio onda sam vidio da bi se taj prostor mogao još bolje iskoristiti. Malo me ovaj prostor i podsjećao na vikinške kuće i onda sam uredio vikinšku kuću. To sam prije dvije godine počeo uređivati - kazao je Pleić.

Napomenuo je kako ovo što radi nije prvenstveno biznis nego hobi u kojem uživa i opušta se u svakom momentu.

- Ovo je više moj hobi. Teško je uskladiti vikinški način života sa svakodnevnicom, ali pokušavam se koliko - toliko prilagoditi. Ovo radim isključivo za svoju dušu, iako poneku sjekiru i prodam, ali ovo radim za svoju dušu isključivo - istakao je Pleić, naglasivši kako su sve sjekire koje je uradio unikati:

- Svaku sjekiru sam ja radio. Svaka je iz moje radionice, ali sve su unikati i sve je ručna izrada. Znači, ne postoje dvije iste sjekire.

Uskoro otvara i prvi Klub "Bacača sjekira" u Bosni i Hercegovini nakon što je dobio potrebna rješenja od vlasti.

Prvenstvo BiH u bacanju sjekira

- Cilj mi je druženje kroz taj sport. Jer taj sport je u Sjevernoj Americi – u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi jako rasprostranjen, u Francuskoj je taj sport jako popularan, a u Zagrebu postoji klub 'Axe Throwing Arena'. Oni su mi poslali neku dokumentaciju o pravilima, veličini meta i kojim sjekirama se baca. Bit će to prvi klub ovdje. I moj cilj je u nekom narednom periodu, čak i do ljeta, da organiziram prvo prvenstvo BiH u bacanju sjekira - rekao je Pleić.

Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, tačnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske. Period njihovih aktivnih pohoda diljem Evrope naziva se vikinškim dobom i trajao je oko 250 godina.

Najvažnije vikinško oružje bio je mač. Oštrica mača bila je duga oko 90 centimetara, a široka oko 10 centimetara. Koristili su i luk i strijele. Postojali su različiti lukovi za različite svrhe. Neki su bili dugi i do dva metra. Tu su još i sjekire i koplja, a za odbranu i štitovi, uglavnom okrugloga oblika.

Uprkos vrlo rasprostranjenoj slici Vikinga, čini se da je zapravo vrlo mali broj njih učestvovao u vikinškim putovanjima. Većina Vikinga bili su miroljubivi seljaci i obrtnici.

Živjeli su u manjim seoskim naseljima. Nastambe su bile pravougaone i izdužene s niskim zidovima od pletera i gline ili drveta. Središtem kuće dominiralo je ognjište koje zauzima najveći dio nastambe.