Lijepo vrijeme i sunce, zaljubljenike u uređenje bašte, cvijetnjaka ali i balkona, vuče da krenu sa proljetnim radovima.

Začinsko bilje odlično se uklapa u svaki vrt. Raznih oblika, formi listova, šarenih boja, začinsko bilje ima i dekorativnu ulogu. Velika prednost uzgoja začinskog bilje je i da ne morate nužno imati vlastiti vrt.

Sve je popularniji uzgoj začinskog bilja, a za tu vrstu uzgoja nije vam potrebno puno prostora ni vremena, pa se i daske na prozoru ili balkon može iskoristiti za tu namjenu.

Sve više je i mladih koji žele imati koju saksijicu svježeg bosiljka ili peršuna koji će iskoristiti tokom pripreme ručka.

Sve više se prepoznaje i značaj ljekovitog bilja, pa se sade i menta, kamilica, kadulja, zatim lavanda i ruzmarin.

Kadulja je odlična za grlo u slučaju prehlade, menta za služi za smirenje, ali i čisti probavni trakt, ruzmarin može biti začin ali i čaj, kao i lavanda, od koje se čak prave i sokovi.

Iako ih možete kupiti već uzgojene u saksijama u vrtnim centrima, ipak biljke koje niknu u domaćem uzgoju garantuju vam da nisu „hranjene“ pesticidima, već da niču i rastu isključivo na organski način.

Za tu vrstu uzgoja prije svega nabavite sjeme i zemlju koja nije tretirana hemijom, već je organska i isključivo namjenjena uzgoju jestivih biljaka.

Neke biljke traže više vlage, druge više topline. U svakom slučaju odlučite li se za začinske biljke nećete sigurno pogriješiti.

Bosiljak - traži sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto. Za uzgoj je potrebna obična vrtna zemlja i ne traži previše vlage, posebno ako se uzgaja u teglicama. Može se koristiti i za smirenje, poboljšavanje probave. U kuhinji se koriste svježi listovi, dok kod sušenih treba biti oprezan jer bosiljak postaje intenzivnog, skoro ljutkastog okusa.

Vlasac - nezahtjevna biljka za uzgoj koja voli puno vlage. Sadrži eterična ulja koja snižavaju krvni pritisak i potiču apetit. Koristi se za čišćenje krvi i organizma. Dobar je izvor vitamina C. Kod pripreme jela dodaje se na kraju jer termičkom obradom brzo gubi svoju aromu.

Kadulja - traži puno sunca i topline, osjetljiva je na mraz i previše vlage pa njen uzgoj u kontinentalnom dijelu traži puno pažnje. Dobar je borac protiv virusa, bakterija i gljivica. Zbog intenzivne arome potrebno je pažljivo dozirati kod pripreme jela, posebno u kombinaciji s drugim začinima. Može se koristiti za ispiranje usta, a za ispijanje čaja od kadulje potrebno ju je kuhati tri minute.

Ruzmarin - baš kao i kadulja, traži puno sunca i topline te se na kontinentu mora sklanjati od mraza i hladnoće. Potiče cirkulaciju, liječi glavobolju i poboljšava pamćenje. Koristi se u aromatiziranju ulja i sirćeta te se koristi i prilikom pripreme ribljih specijaliteta.

Melisa ili matičnjak - lahko se uzgaja jer uspijeva u svim vrstama zemlje i dobro podnosi niže temperature. Dobro djeluje na nervni sistem te se koristi za smirenje, nesanicu i otklanjanje stresa. Ulje matičnjaka se koristi za masaže i liječenje herpesa. Od matičnjaka se može praviti i sok.

Menta - voli humusno i vlažno tlo. U prehrani ima široku upotrebu jer se kao začin dodaje supama, salatama, jelima od povrća, slatkim jelima i osvježavajućim pićima. U narodnoj medicini koristi se za održavanje zdravlja usta i usne šupljine, smiruje probavni sistem, jača imunitet te ublažava posljedice alergija i astme.

Kopar - višegodišnja biljka za koju se ne preporučuje uzgoj u zatvorenom prostoru, jer voli puno prostora na sunčanom mjestu. Uspješno pospješuju apetit, olakšava probavu i umiruje nerve te jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. U kuhinji se koristi kao dodatak salatama, sosevima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Neizostavni je dodatak prilikom kiseljenja krastavica za zimnicu.

Mogućnosti j bezbroj, samo se prilikom sadnje informišite šta kojoj biljci odgovara kako biste znali gdje i na koji način je posaditi a zatim i održavati.