Tokom nešto više od tri dosadašnja mjeseca aktivne pandemije novog koronavirusa COVID-19 izdato je četrdesetak obavještenja i setova preporuka za sve građane ili određeni dio populacije, kao što su učenici, studenti, trudnice, radnici, penzioneri... Objavljeno je nekoliko plakata, letaka, videomaterijala, a nerijetko su naši gosti bili i stručnjaci iz različitih oblasti, koji su iz svoje oblasti, objašnjavali značaj prevencije i opreza u skladu s našom poznatom krilaticom "panika nije opcija, ali oprez jeste", saopćio je INZ.

Ovaj put iz Instituta za zadravlje i sigunost hrane Zenica za stručni komentar aktuelne situacije zatražili su komentar profesorice dr. Jasne Bajraktarević iz Sarajeva, jedne od najpoznatijih i najcjenjenijih bh. psihologinja i psihoterapeutkinja.

Virus je tu i pravi nam problem

- Bez obzira na to šta ko mislio, COVID-19 je novina sa kojom moramo da se srećemo. Virus postoji, virus je egzaktan, to nije politička manipulacija i malverzacija i on kao takav predstavlja zdravstveni problem za čitav svijet - ističe na početku svog komentara prof. dr. Bajraktarević.

Ona navodi da je "način na koji se ljudi suočavaju u različitim kulturama i različitim zemljama nešto o čemu možemo razgovarati, ali naprosto nema debate o tome da li virus postoji ili ne".

- On postoji, prisutan je u našim životima, pravi nam probleme. Uostalom kao i svi ostali virusi tokom perioda razvoja civilizacije, koji su odnosili manji ili veći broj života, definitivno su predstavljali izazov za prevazilaženje. Kao i svaka gripa, kao i svaki sezonski problem koji raste, kao i svaki virus ima medicinski način na koji mu se suprostavlja. S druge strane, zbunjenost ljudi potiče, pre svega, od nekonzistentnog provođenja politike preporuka, savjeta, kako Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tako i državnog ili entitetskog uređenja države, kako naše, tako i ostalih - ističe prof. dr. Bajraktarević i dodaje:

- Zbunjenost potiče prije svega zbog toga što se savjeti mijenjaju vrlo često, te dovodi do toga da ljudi u jednom momentu neopravdano pomisle da je zapravo COVID-19 samo jedan privid, te gotovo kao teorija zavjere postoji nešto čemu ne treba vjerovati. Da tu dilemu razriješimo odmah, već sam rekla i na samom početku, u kontekstu ovog što govorim sada bit će jasnije - COVID-19 postoji, kao takav predstavlja opasnost za određene grupe ljudi, neki ljudi spadaju u rizične grupe, neki su u manje rizičnom sektoru. Činjenica je da moramo na adekvatan medicinski način i preventivni način odgovoriti i ovom izazovu.

S druge strane, to što imamo problem sa porukama, savjetima ili se ne slažemo sa načinom, koji je sprovođen u određenim dijelovima naše zemlje, to je po dr. Bajraktarević - nešto sasvim drugo.

Za nju je također znatno bitnija druga stvar, sama stigmatizacija ljudi koji su se zarazili virusom jer, moramo to priznati, ipak spada u domen socijalne kulture, socijalne obavještenosti kao i znanja o samom virusu i znanje o svim onim pojavama prema kojima imamo predrasudu.

- Predrasuda je sama po sebi - stav - obojen, sa nedovoljno informacija i kao takav, često predstavlja odraz neznanja. Prema tome, za sve one koji se boje mogućnosti da se zaraze, imaju samo jedan zadatak - da se dobro obavijeste o tome kako da izbjegnu zarazu, kako preventivno da zaštite sebe i svoju porodicu i do koje mjere su ljudi koji su bili zaraženi opasni dalje po okolinu. i treba da se potrude da se ljudi, koji su na bilo koji način, sticajem okolnosti, bili podložni dobijanju virusa, zapravo - da se tim ljudima pomogne - ističe ona u izjavi za INZ.

Sama izolacija, ne znači da je neko samostalno kriv što je dobio virus. Po dr. Bajraktarević, krivi su "svi oni koji su informisani o postojanju virusa, informisani da su u jednom dijelu virulentni, a ne poštuju mjere koje su propisane".

Po njoj, na takvim slučajevima zaista zakon treba da ima svoje uporište, da se na određen način ti ljudi upozore, a možda i prijetnjom o javnom objavljivanju, da ako neko zna da je rizična grupa, da je bio sa ljudima koji su u rizičnoj grupi za dobijanje ili širenje ovog virusa, a ne poduzme ništa, da zaista kazne moraju da budu prisutne u takvim slučajevima.

Ne moramo se ljubiti i grliti svaki put

- Za sve ostalo važi samo jedno pravilo, a to je ta jedna vrsta socijalne higijene, koja podrazumijeva socijalnu kulturu. Ukoliko imate i blagu prehladu, kultura nalaže da ne izlazimo među ljude. A kad se radi o COVID-19, imamo neka jasno određena pravila u socijalnoj distanci, u tome da vrstu naše prisne balkanske emocije ne prikazujemo više, ne moramo da se ljubimo i grlimo svaki put kad se vidimo, pa makar to bilo i par puta u toku dana. Dakle, napravit ćemo jednu socijalnu distancu, u tom smeru razviti jednu novu socijalnu higijenu, koja će nam pomoći da ta preventiva bude prisutna sve dotle dok se ne stekne kolektivni imunitet - kaže ona za INZ.

Po ovoj psihologinji iz Sarajeva, sticanjem kolektivnog imuniteta, COVID-19 će biti samo jedan u nizu virusa, s kojima se naše društvo, a i sva ostala društva, bore. A i izboriti će se sigurno do kraja jer znaju se i adekvatna medicinska, biohemijska pravila i načini na koji se pobeđuju svi virusi, pa će i ovaj.

- Dok god ne steknemo kolektivni imunitet, morat ćemo više da se pridržavamo pravila ponašanja, a to znači da ne treba niko da vam zakonski određuje kako ćete se ponašati. Informacija i edukacija, a ne predrasuda vode nas ka zdravlju. Prema tome, što manje kontakata, što manje posjeta, bez prevelikog druženja, nošenje maske kod onih osoba koje imaju razloga da ih nose već štiti njih, a i društvo oko njih. Prema tome, te dve stvari su jako bitne da ih shvatimo, COVID-19 postoji, to nije zavjera. S druge strane, protivnik svemu tome su predrasude, neznanje i slaba informisanost, koji uvijek i u svemu daju prostor za neadekvatna rješenja i neistine koje se šire. Imamo samo jedan zadatak, da poštujemo prevenciju, poštujemo socijalnu distancu i da se informišemo kao i uvijek jer znanje će i ovog puta izliječiti svijet - poručuje dr. Bajraktarević.

Iz biografije profesorice Bajraktarević

Profesorica sa više od 25 godina akademskog rada, psihologinja, psihoterapeutkinja i neurofeedback terapeutkinja je redovna profesorica Univerziteta u Sarajevu. Radila je kao psihoterapeut niza sportskih klubova i udruženja u Vojvodini, Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Objavila je desetak stručnih knjiga i udžbenika, mnoštvo naučnih radova, a pet godina vodi vlastito psihološko savjetovalište “PsychoPractice”.