Kolonija drvnih mrava zarobljena u sovjetskom bunkeru s nuklearnim oružjem godinama je preživjela od kanibalizma. Mravi su neprestano padali kroz ventilacijsku cijev u bunker, u kojem su mogli jesti samo leševe. Tim naučnika postavio je drvenu ploču kako bi se mravi uspjeli popeti na ventilacijsku cijev i ući u šumu. Naučnici konačno razumiju kako je kolonija mrava godinama preživjela u hladnom, tamnom bunkeru.
Mravi su pali kroz ventilacijsku cijev u bunker kojeg je izgradio Sovjetski savez za skladištenje nuklearnog oružja, u šumama Poljske. Mravi su bili zarobljeni samo s drugim mravima radnika i milionima leševa. Stanje tih mrava detaljno je prikazano u studiji objavljenoj u časopisu Research of Hymenoptera Research. Evo njihove burne priče.
Kolonija mrava nedavno je pobjegla iz bunkera sovjetske ere u Poljskoj koji je nekada korišten za skladištenje nuklearnog oružja. Istraživači koji proučavaju mrave u poljskim šumama prvi su put naišli na nesretnu koloniju 2013. godine. Procijenili su da je gotovo milion mrava bio u bunkeru, ali ne mogu reći koliko su dugo tamo bili zarobljeni. Bunker je bio dio sovjetske nuklearne baze od kraja 1960-ih do 1992. godine.
Naučnici su u bunkeru pronašli samo radničke mrave, bez kraljice i ličinki. Čini se da mravi ne daju potomstvo, vjerovatno zbog niskih temperatura i nedostatka hrane. Kolonija bunkera rasla je dok su mravi iz izvorne kolonije u šumi prolazili kroz ventilacijsku cijev ispod gnijezda. U potpunom mraku, kolonija je u bunkeru izgradila vlastitu humku od prljavštine na dnu bunkera. Kako se nisu mogli kretati po plafonu, mravi se nisu uspjeli popeti natrag uz cijev.
Istraživači su mogli ući i izaći iz bunkera kroz pukotine do kojih mravi nisu mogli pristupiti. Počeli su razmišljati o tome kako mogu pomoći mravima da pobjegnu. Izvor hrane za mrave ostao je misterija dok se istraživači nisu vratili 2016. godine i ispitali neke od dva miliona leševa mrava nagomilanih oko bunkera.
{$galerijaFotografija}
- Nisam bio iznenađen, bila je to logična opcija da opstanu na ovaj način - rekao je Maák István, mravlji ekolog koji je pomogao u pisanju studije za Popular Science.
Od leševa koje su istraživači prikupili, 93 posto ima ugrize ili rupe što upućuje na to da su ih pojeli drugi mravi. Živi mravi probijali su trbuh mrtvih mrava kako bi im usisali unutrašnjost, poput otvaranja limenke, dodao je István.
Istraživači su pregledali samo mrtve mrave koji su još imali trbuh, kako bi izbjegli dvostruko brojanje komada istih leševa. Tada su naučnici primijetili staru drvenu dasku naslonjenu na zid bunkera. Trag mrava koji su se uspinjali do plafona počeo je tamo. Tako su postavili pločnik od nasipa mrava do gore postavljene ventilacijske cijevi. Zamišljeno je da služi kao izlaz za bijeg, a mravima omogućuje da napuste bunker, napisali su istraživači.
Prije nego što su istraživači otišli, primijetili su da su neki mravi odmah počeli pregledavati pločnik. Kada su se istraživači nekoliko mjeseci kasnije vratili u bunker, ostalo je svega nekoliko zalutalih mrava koji su ostavili hrpe djelomično kanibaliziranih leševa. Ekološka i bihevioralna fleksibilnost drvnih mrava mogu im omogućiti opstanak čak i u neočekivano suboptimalnim uvjetima, napisali su.
