Devet mjeseci je prošlo od nezaustavljivog širenja koronavirusa planetom, a koji uzokuje mnogo više simptoma nego se to isprva pretpostavljalo. Podjela oboljelih na one sa blagim siptomima i one sa teškom upalom je suviše pojednostavljena. To je pokazala i studija Univerziteta Maastricht. Naime, i pacijenti iz kategorije "blago simptomatskih" trpe posljedice Covid-19 duže vrijeme, ponekad mjesecima.

Mnogi se od njih mjesecima bore s dugotrajnim i iscrpljujućim simptomima kao što su kratak dah, ekstreman umor, povremene trmperature, kašalj, pritisak u prsima, glavobolje, osjećaj lupanja srca, teškoće koncentracije, uz druge simptome.

Nizozemska studija iz juna obuhvatila je 1.622 osobe koje su preboljele Covid-19, te su prijavile brojne dugoročne posljedice bolesti. Nije bilo hospitalizirano 91 posto sudionika, što ukazuje na to da je većina njih bila u grupi "blago simptomatskih". Prosječna dob bila je 53 godine.

Gotovo 88 posto reklo je da osjeća trajan intenzivan umor, a blizu tri četvrtine da i dalje imaju kratak dah. Drugi simptomi bili su, među ostalima, pritisak u prsima, glavobolja, bolovi u mišićima, ubrzan puls, vrtoglavica.

Naučnike je možda najviše iznenadilo to što se prije obolijevanja od Covida-19 općenito zdravima smatralo 85 posto sudionika, a mjesec ili više nakon obolijevanja samo šest posto njih.

Nije jasno zašto neki oboljeli osjećaju tako dugotrajne posljedice bolesti. Neki ljekari misle da bi se to moglo događati kod onih oboljelih kod kojih je virus određeno vrijeme proveo "uspavan" u tijelu, a potom bi se "probudio" i u svojoj aktivnoj fazi uzrokovao dugotrajne simptome.

Ova hipoteza sugerira da se virus može pritajiti negdje u tijelu, a te su osobe onda ili pozitivne na testu ili se virus ne može dokazati konvencionalnim testom koji koristi bris iz nosa. No, prema mišljenju nekih imunologa, izglednije je da virusa tada više nema u tijelu, ali imunosni sistem nastavlja prekomjerno raditi.