Profesorica nutricionizma u Srednjoj školi poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu kaže kako je nutricionizam kompleksna nauka kojom se mogu baviti samo oni koji imaju kvalitetno predznanje o hrani.

- Mislim da se ozbiljno ovim poslom ne može baviti osoba koja je završila neki kurs, jer je to zaista nemoguće. Nažalost, imamo i takvim slučajeva. Ja sam tokom studija prošla proizvodnju i preradu hrane, od polja do stola. Znam kakav je hemijski sastav paradajza onog trenutka kada se ubere u vrtu, kakva su njegova nutritivna svojstva kada se servira u salati, a šta dobijemo u kečapu, jer se sastav namirnice tokom predare mijenja - objašnjava Karić.

Kako biste ocijenili prehrambene navike Bosanaca i Hercegovaca?

- Nešto su bolje nego u ostatku svijeta, ali posljednjih nekoliko godina evidentan je trend priklanjanju zapadnjačkom načinu prehrane kojeg karakteriše brza hrana, odnosno gotova jela koja se nude u supermarketima. Nažalost, ta jela polako postaju naš izbor broj jedan zbog sve užurbanijeg tempa života, a sve je manje porodica koje se i dalje drže naših tradicionalnih prehrambenih navika, koje su bile puno zdravije.

Šta vidite kao najveći problem, u čemu to bh. građani najviše griješe kada biraju namirnice?

- Najveći problemi su neplanski odlasci u tržne centre kada ustvari najčešće pravimo loš izbor namirnica. Tada često kupujemo hranu koja nam možda i nije potrebna, a poseban je problem ako u trgovinu svratimo kada smo gladni, jer ćemo tada sigurno kupiti puno više hrane nego što nam je potrebno i u pravilu napraviti loš izbor. Preporuka je dati prednost kvalitetnim namirnicama. Ako ste na pijaci kupite sezonsko domaće voće i povrće koje je sigurno kvalitetnije, a samim tim i zdravije od uvezenog, za kojeg često ne znamo odakle je, na koji način je uzgojeno, koliko je trajao njegov transport, tokom kojeg ovi proizvodi najčešće i gube na svojoj nutritivnoj vrijednosti i svježini.

Ali, mnogi bi Vam odgovorili kako je kvalitetnija hrana - skuplja i time ljudima sve teže dostupna.

- Mit je da je zdrava hrana skupa. Za očuvanje zdravlja ništa nije skupo, skupo je ako ostanemo bez zdravlja. Ako odete u restoran da jedete to će vas skuplje koštati nego da sami kod kuće pripremite jelo za koje znate od kojih namirnica ste ga napravili i na koji način.

Sve je više pretile djece i omladine i u našoj zemlji, a jedan od faktora koji tome doprinosi je i nepravilan način prehrane.

- Mi smo u Kantonu Sarajevo radili istraživanje koje je pokazalo da je blizu 50 posto osnovaca i srednjoškolaca - pretilo. Bio je to alarm da nešto pokušamo sistemski riješiti, pa smo prvi u regionu napravili Pravilnik o ishrani djece u osnovnim i srednjim školama. Cilj je bio da se promijeni ponuda užine. Rezultat toga je da danas u školama nemamo gaziranih napitaka, da su izbačeni automati sa grickalicama i čokoladicama, a nudi se voda te fermentisani mliječni proizvodi. Još jedna pozitivna stvar je što je zabranjeno da učenici u vrijeme velikog odmora napuštaju dvorište škole, pa su odlasci u pekaru i granap itekako smanjeni. Naravno, to je na nivou Kantona Sarajevo, ali već postoje kontakti i sa drugim mjestima u Federaciji BiH kako bi se to isto primijenilo i u drugim kantonima.

Moj zaključak bi bio da roditelji svojim ponašanjem daju dobar ili loš primjer djeci, a to znači da ne možete nekome nametati norme ako ih sami ne upražnjavate. Hoću da kažem da iz kuće ide sve, pa i prehrambene navike. Djeca se nažalost kod nas još uvijek nagrađuju slatkišima, čija je nutritivna vrijednost – nula. Svaki sendvič kojeg mališan ponese od kuće kvalitetniji je i zdraviji od peciva iz pekare. Dovoljno je uzeti integralno pecivo i u njega staviti dvije, tri kriške pilećih ili purećih prsa i komadić sira. Tome možete dodati i jabuku te flašu obične vode.

Pomenuli ste slatkiše, trebamo li slatko izbaciti iz prehrane kako bismo se zdravije hranili?

- Nikako! Sjetite se samo kako je napravljena čokolada. Kockica može, može i cijeli red, ali ne baš svaki dan. Važno je samo izabrati onu koja u sastavu ima barem 60 posto kakaa. Može i kolač, ali naravno, ni njega nećete svaki dan jesti. 

Svaki proizvod kojeg kupujemo u trgovinama ima svoju tablicu nutritivne vrijednosti. Kako najlakše da analiziramo te podatke?

- Na novoj prehrambenoj nutritivnoj deklaraciji stoji podatak o sadržaju ugljikohidrata - šećera koji su nezdravi, ali i vlakana koji su zdravstveni benefit. Potom stoji podatak o mastima, odnosno zasićenim mastima koje su također, zdravstveni rizik. Važno je pogledati i koliko proizvod sadrži soli. Deklaracija sadrži i poliole, šećerne alkohole, koji su prirodno prisutni u proizvodu i nisu štetni za organizam. Tu je i energetska vrijednost koja se izražava na 100 mililitara i 100 grama. Tako ako uzmete sok, čija je energetska vrijednost – 56, brojku treba pomnožiti sa količinom koju ćete popiti, nakon čega ćete dobiti konačnu brojku.

Mnogi često miješaju termine - zdrava hrana i zdrava prehrana.

- Da, i to se mora razlučiti. Sva hrana koja se nalazi u policama naših supermarketa mora biti zdrava, jer inače nam ne bi bila ponuđena. Kada je riječ o prehrani, postoji - zdrava i nezdrava prehrana, a to podrazumijeva dobru i lošu kombinaciju onoga što nam se nudi, odnosno hoćemo li kombinacijom namirnica koju smo napravili, organizmu moći pružiti sve ono što mu je potrebno za nesmetano funkcionisanje. Svaki nutrijent koji unesemo putem hrane ima određenu ulogu u organizmu, pa neki daju energiju, drugi grade mišiće, treći kosti, četvrti štite od bolesti...

Kako bi, po Vama, trebali izgledati idealan doručak, ručak i večera?

- Prvi obrok u danu trebao bi biti sastavljen od složenih ugljikohidrata, a izbjegavati proste i procesuirane. To znači za doručak može hljeb, ali ne bijeli, nego onaj napravljen od integralnog brašna, pa ako ste još dodali sjemenke, onda je to najbolji izbor. Može i tvrdo kuhano jaje ili poprženo na maslinovom ulju, ali i mladi sir. Nećete napraviti grešku ni ako maslac namažete na krišku integralnog hljeba, ali treba izbjegavati transmasti, kojih ima u tvrdim margarinima. Pahuljice za doručak mogu, ali ne musliji koji nam se nude u raznim varijantama, a koji su puni jednostavnih šećera koji se u organizmu brzo razgrađuju, daju nam energiju koja onda brzo pada. Najbolji izbor su obične zobene pahuljice kojima sami možete dodati voće i jogurt.

Za ručak prednost treba dati sezonskom povrću koje je blisko našem području, a što je tanjir šareniji, to je bolje, piletini i puretini, i obavezno dva puta sedmično pripremiti ribu, najbolje plavu (tuna, losos, haringa, skuša, srdela). Zašto piletina, puretina i plava riba? Zato što sadrže lako svarljive bjelančevine, koje će nas zasititi i dati potrebne tvari organizmu. Crveno meso može, ali samo jednom sedmično. Naravno, tu su i grahorice (grah, leća, bob) koje će nam dati kvalitetne bjelančevine.

Večeru treba uzeti tri do četiri sata prije odlaska u krevet, a najbolji izbor je povrće i lako svarljive bjelančevine. Može i tjestenina, koja se pravi od durum pšenice za koju se također pogrešno misli da deblja. Važno je samo pripaziti na umak. Ono sa čim ne treba pretjerivati su ugljikohidrati. Oni daju energiju, a ona nam ne treba kad odlazimo na spavanje.

Osim tri glavna, tokom dana trebali bismo imati još dva međuobroka. Šta se preporučuje tada uzimati?

- Vrlo je važno u isto vrijeme uzimati svaki obrok i ne preskakati ih. Za međuobrok najpametniji izbor je voće - jabuka, kruška, banana, jogurt, smoothie, ali kojeg ćete sami pripremiti, šaka orašastih plodova (orasi, bademi, neslani kikiriki).

Neki stručnjaci ističu kako bismo trebali izbjegavati piti vodu iz plastičnih flaša. Na ovu temu provedena su i istraživanja. Je li voda iz plastične flaše zaista štetna i koliko?

- Postoji interakcija ambalaže i sastojaka hrane, a dokazano je da ambalaža može da otpušta neke, pa čak i kancerogene elemente u namirnicu, u ovom slučaju - u vodu. Međutim, nije svaka ambalaža štetna. Na donjem dijelu plastične flaše istaknut je trokutić u kojem je naveden broj od jedan do sedam. Brojevi - dva, četiri i pet su oznake koje pokazuju da je ta ambalaža sigurna po zdravlje, dok jedan, tri, šest i sedam nisu sigurne, odnosno one su štetne jer ispuštaju kancerogene elemente u vodu, koji utječu na hormonalni status čovjeka, pa ih treba izbjegavati. Također, i sportske flaše koje roditelji često kupuju djeci, pa u njih sipaju vodu ili neki drugi napitak, u većini slučajeva nisu zdravstveno ispravne, jer su pravljene od loše plastike. Najidelanije bi bilo nositi vodu u staklenim flašama, ali one su mnogima teške i nepraktične.

Mnogi su tokom zime, zbog kalorične prehrane i slabijeg kretanja, dobili na kilaži. Kako bi trebala izgledati proljetna detoksikacija organizma?

- Vjerovatno se mnogi sa mnom neće složiti, ali ono što sam naučila kroz školovanje i bavljenje ovim poslom, jeste da je proljetna detoksikacija - mit. To nisam kazala ja, nego vrsni naučnici koji se bave prehranom, a njihova mišljenja zasnovana su na naučnim saznanjima. Naš organizam je idealna mašina koja ima svoje prirodne mehanizme čišćenja, a to su jetra i bubrezi koji taj posao rade stalno bez prestanka. Ono što mi trebamo učiniti jeste da se pravilno hranimo i da ne otežavamo posao tim organima. Naslova poput onih: "detoksikacija za sedam dana", "očistite organizam za dva dana", "zeleni sokovi čiste organizam"..., internet je pun. Međutim, te preporuke su ništa drugo nego maltretiranje našeg organizma i čist marketinški trik. Ako ste tokom zime dobili, dva tri kilograma, u proljeće i ljeto sigurno ćete ih izgubiti budete li se pridržavali zdravijeg životnog stila, koji podrazumijeva malo više kretanja i malo više povrća i salate u tanjiru.

Pretpostavljam da nemate ni pozitivno mišljenje o dijetama i preparatima za mršanje koji nam se također nude na svakom koraku.

- Moje mišljenje je da od njih možemo imate više štete nego koristi. Ako imate problem sa kilažom, ono što trebate promijeniti su životne navike, odnosno potreban vam je drugačiji životni stil, koji podrazumijeva zdrav način prehrane, više fizičke aktivnosti, ali ne samo na određeno vrijeme - mjesec ili dva, to treba biti vaša svakodnevna navika danas, sutra, za godinu, dvije, pet... U suprotnom organizam će vam se osvetiti yo-yo efektom, pa ne samo da ćete povratiti kilograme koje ste prvobitno izgubili, nego ćete se još udebljati.