Pomicanje sata

Većina Evropljana za ljetno računanje vremena

Objavljeno: 03.09.2018. u 10:21

Nakon što su se građani velikom većinom odlučili za ukidanje pomicanja sata, na redu su države članice Evropske unije i Evropski parlament, koji moraju odlučiti žele li da sat ostane na ljetnom ili zimskom računanju vremena

Evropljanima je dosta pomicanja sata. Ove sedmice su objavljeni rezultati internetske ankete Europske komisije u kojoj su Evropljani glasali žele li ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen.

U toj anketi je sudjelovalo rekordnih 4,6 miliona ljudi, a više od 80 posto ih je glasalo je za ukidanje pomicanja sata. 

Većina bi ljetno računanje

Većina od 80 posto Evropljana glasala je i za to da sat ostane na ljetnom računanju vremena. Pridružuje im se i predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker, koji je uvjeren da će EU preći na ljetno računanje vremena i dodao kako će to predložiti Komisiji. On je poručio kako nema smisla pitati ljude šta žele i što misle o nekom pitanju, a potom ignorirati njihovo stajalište.

- Ljudi to žele, mi ćemo to napraviti - zaključio je Juncker.

Sad, nakon što su se građani velikom većinom odlučili za ukidanje pomicanja sata, na redu su države članice Evropske unije i Evropski parlament, koji moraju odlučiti žele li da sat ostane na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Ljetno računanje vremena trenutno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ. U njoj je propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u martu i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u oktobru. Prijedlog te direktive sad će se mijenjati i poslati Evropskom parlamentu na raspravu i na konsultacije državama članicama. Kad se članice dogovore oko novog prijedloga Direktive, ona se objavljuje, a države članice imaju određeni rok da je primjene u svom zakonodavstvu.

Razlika između zimskog i ljetnog računanja

Zimsko računanje vremena je ono računanje kakvo smo koristili prije osamdesetih godina prošlog vijeka i uvođenja odluke o pomicanju kazaljki. Pomicanje kazaljki dvaput godišnje uvelo se kako bi se uzela u obzir promjena dužine dana, te bolje iskoristilo danje svjetlo.

Kako se pojašnjava na stranicama Europske unije, većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena, prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog dužeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.

Neovisno o ljetnom računanju vremena u EU-u države članice grupirane su i u tri različite vremenske zone, odnosno tri standardna vremena. 

Danas su države članice EU-a razvrstane u tri vremenske zone: zapadnoevropsko vrijeme ili srednje vrijeme po Greenwichu (GMT), srednjoevropsko vrijeme (GMT+1) i istočnoevropsko vrijeme (GMT+2). 

Mi se nalazimo među zemljama koje se ravnaju prema srednjoevropskom vremenu, koje se određuje u odnosu na GMT (srednje vrijeme po Greenwichu) ili UTC (koordinirano svjetsko vrijeme).

Evropski parlament je u svojoj rezoluciji naglasio da je očuvanje jedinstvenog računanja vremena u EU-u od presudne važnosti.

Komisija se obavezala da će procijeniti dvije glavne opcije politike koje bi osigurale usklađeno računanje vremena: Zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u prema Direktivi 2000/84/EZ ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata; to ne bi utjecalo na odabir vremenske zone, te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

 

Izvor:   Index.hr

Iz kategorije