O posjeti direktora američke Centralne obavještajne službe (CIA) Williama Josepha Burnsa Bosni i Hercegovini i porukama poslanim nakon sastanka govorili smo s analitičarem i stručnjakom za sigurnost Nedžadom Ahatovićem.

On je mišljenja kako bi bilo naivno očekivati da će političari u porukama nakon posjete reći o čemu se tačno govorilo.

- To su sastanci visokog profila između dvojice direktora obavještajne službe i nekoliko zvaničnika koji su bili upoznati sa svim stvarima. Čak možda nisu ni svi oni upoznati sa onim šta su dvojica direktora razmijenili na tom sastanku već u slučaju ako se radi o stvarima koji se zakonski trebaju njima predočiti. Dakle, ono što moraju saznati po zakonu jer imaju pristup najtajnijim informacijama.

Tako da u tom kontekstu možete sumirati poruke koje su bile sasvim korektne. Dakle, tipične političke poruke koje se svedu tako na svakom sastanku tog tipa, kada su mediji u pitanju. Druga je stvar sama posjeta. Mislim da mediji griješe kada tu posjetu uopće ne uzimaju kao relevantan faktor. Rijetko ćete vidjeti direktora CIA-e da ode u posjetu bilo kojoj zemlji – započinje on.

Ahatović je za Faktor komentarisao i izostanak pompe o Burnsovoj posjeti u srbijanskim medijima.

- Zato što je tamo u drugačijem svojstvu. On je na Balkanu, američki državni sekretar Antony Blinken je na Bliskom istoku. Te dvije činjenice nam direktno govore šta je u fokusu američke vanjske politike te gdje je u suštini najveći problem, odnosno gdje sutra može biti najveći problem. Dakle, to su stvari koje moramo uzeti kao poruke ove posjete – mišljenja je on.

Poruka je i što je direktor CIA-e, dodaje on, u Srbiji.

- Svojevrsna poruka i predsjedniku Aleksandru Vučiću. Da se na određeni način Srbija treba uklopiti u novu sigurnosnu strukturu Evrope. Ne može Srbija više glumiti nekoga ko sjedi na dvije stolice. Mislim, mogu oni nastaviti s tom politikom, ali bojim se da će posljedice biti sve ozbiljnije i ozbiljnije. Izolacionizam od NATO saveza i EU-a, čemu de facto vodi sadašnji politički establišment u Beogradu.

Ne može se desiti da Srbija ostane izvan euroatlantskih integracija i bude, na kraju krajeva, pridružena BRICS-u. Dakle, to najvjerovatnije se neće ni desiti s obzirom na političku neutralnost koju Beograd vodi, ali u svakom slučaju se primjećuje da imaju bliže odnose sa zemljama poput Rusije i Kine, nego zemljama EU-a i SAD-om. To je vjerovatno bio i fokus razgovora koji su tamo vođeni, ali ne možemo to znati. Možemo samo spekulisati. U tom kontekstu trebamo gledati – pojašnjava Ahatović.

Navodi kako je posjeta regionu vrlo znakovita.

- Očito je da SAD imaju informacije koje govore da se jedino konflikt u Evropi, osim Ukrajine, može desiti na Zapadnom Balkanu te da tu Ruska Federacija ima svoj kako politički, tako i socijalni i ekonomski kapital koji će u trenutku kada se situacija u Ukrajini zakomplikuje upotrijebiti kako bi stekla bolju poziciju u pregovorima. Kako se situacija u Ukrajini u posljednje tri sedmice radikalno mijenja, sasvim je za očekivati da Rusija posegne za kartom Zapadnog Balkana te da na određeni način izazove svaku moguću vrstu nestabilnosti u regionu. Washingtonu je jasno da situacija može eskalirati na Zapadnom Balkanu – istakao je Ahatović.

O tome što sastanku nije prisustvovala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, Ahatović nije želio spekulirati.

- Gospođa Krišto je presjedavajuća Vijeća ministara, nije bio ni ministar sigurnosti BiH. Dakle, jasno je, poštuje se hijerarhija državne strukture BiH. Razgovara se samo na najvišem nivou i, naravno, sa direktorom iste obavještajne agencije. Dakle, on jedini tu može biti pored ostalih pozvan. Tu su članovi Predsjedništva i ministar vanjskih poslova, mislim da je on bio tu u svojstvu predstavnika Vijeća ministara. U svakom slučaju ta situacija dovoljno govori da SAD poštuje suverenitet i integritet BiH, kao i instuitucije. Niko nije izostavljen od konstitutivnih naroda, od struktura vlasti. Zašto Borjana Krišto nije bila, ima više tumačenja, ali ne bih ja da spekuliram – završava Ahatović.