U organizaciji Muzeja "Alija Izetbegović" i Fondacije "Alija Izetbegović", u Narodnom pozorištu Sarajevo u ponedjeljak uvečer održana je Svečana akademija povodom 23. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

U okviru Akademije održan je panel posvećen slobodi misli, govora i izvještavanja, s posebnim osvrtom na mjesto slobode u Izetbegovićevoj misli i političkom djelovanju.

Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Fahira Fejzić-Čengić izjavila je da je Alija Izetbegović bio čovjek čije su umjerenost, čvrsti stavovi i odnos prema Bosni i Hercegovini ostavili dubok trag, ističući da njegove ideje i danas mogu biti putokaz u vremenu novih političkih i društvenih izazova.

Podsjetila je da je prije 21 godinu napisala predgovor za knjigu "Bosna je velika tajna", u kojoj su objedinjena 53 Izetbegovićeva intervjua iz perioda od 1989. do kraja 1995. godine.

Predgovor je, kako je kazala, naslovila "Čovjek koji je tiho pričao, a daleko se čuo", ocijenivši da ta rečenica i danas najbolje opisuje Izetbegovića.

- Dobro sam ga poznavala, s njim razgovarala, profesionalno i privatno, promatrala ga, analizirala i zaključivala - kazala je Fejzić-Čengić.

Govoreći o vremenu u kojem živimo, upozorila je na snažan uticaj medijskih senzacija, spinova i političkih spektakala te naglasila važnost kritičkog promišljanja, zdravog razuma i oslanjanja na vjerodostojne izvore.

Podsjetila je na Izetbegovićevu misao da je "Bosna zemlja u kojoj je stabilna samo njena kolebljivost", kao i na njegov stav da je Bosna i Hercegovina moguća kao građanska država u kojoj se svi njeni građani i narodi osjećaju dobro na svakom njenom dijelu.

Fejzić-Čengić posebno je istaknula Izetbegovićev način donošenja važnih političkih odluka, navodeći da je imao savjetodavno tijelo od 30 ljudi s kojima se konsultirao o ključnim pitanjima.

- Nikad krupne odluke ne donosim sam. O svemu se s tim intelektualcima, sa tom elitom, savjetujem - citirala je Izetbegovića, ocijenivši da danas takvog pristupa nedostaje i u političkim strankama i na različitim nivoima vlasti.

Podsjetila je i na njegove stavove da promjena granica može dovesti do rušenja postojećeg poretka, da treba istrajno graditi demokratiju i pravdu te da se Bosna ne može dijeliti.

Fejzić-Čengić je kazala da tragedija svakog naroda počinje onda kada počne gubiti vlastiti identitet i dostojanstvo, pozvavši na njegovanje kulture sjećanja, čuvanje knjiga, porodice, zavičaja i vlastitog dostojanstva.

Obraćanje je završila podsjećanjem na Izetbegovićev odgovor na pitanje šta ostavlja Bosni i Bošnjacima.

- Vjeru u Boga i vjeru u sebe - poručila je Fejzić-Čengić.

U okviru Akademije je održan i panel posvećen slobodi misli, govora i izvještavanja, s posebnim osvrtom na mjesto slobode u Izetbegovićevoj misli i političkom djelovanju.

Novinari Almasa Hadžić, Sead Omeragić, Asim Metiljević i Adnan Rondić, koji su moderirali razgovor, govorili su o odnosu predsjednika Izetbegovića prema medijima i kritičkoj riječi, značaju otvorenog dijaloga i medijskog pluralizma te izazovima očuvanja slobode javnog izražavanja. 

Kroz lična sjećanja na susrete s predsjednikom Izetbegovićem u različitim okolnostima i vlastita profesionalna iskustva, učesnici su se osvrnuli i na to kako se te slobode razumiju i ostvaruju i danas.

Ranije danas povodom godišnjice smrti položeno je cvijeće na mezar Alije Izetbegovića na Šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, u 78. godini, od posljedica zatajenja srca. Bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom agresije na zemlju.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Zbog svojih političkih stavova i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan, a u takozvanom Sarajevskom procesu 1983. godine osuđen je na 14 godina zatvora.

Bio je jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA) i njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim izborima 1990. godine izabran je za predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih izbora 1996. godine nastavio je obavljati dužnost člana Predsjedništva BiH, a 2000. godine povukao se iz zdravstvenih razloga.

Autor je brojnih publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika. Sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, gdje mu je na posljednji ispraćaj, prema procjenama, došlo više od 100.000 ljudi.