VEZANI TEKST - Amidžić kritikuje Ministarstvo odbrane: Ako smo se odlučili ovoliko naoružavati, da li planiramo napasti Srbiju?

Budžet za 2023. godinu iznosio je 1,3 milijarde KM, a zajedno sa svojim kolegama dobili smo budžetski zahtjev u iznosu 2,8 milijardi KM. Zahtjevi i ti pojedini ljudi kao da žive u paralelnom finansijskom univerzumu – rekao je Amidžić.

Svi koji su ikada otvorili budžet i pročitali obrazloženje znaju da su budžetski zahtjevi korisnika budžeta gotovo po pravilu veći od okvira budžeta, i ne samo ove godine, i ne samo na nivou Bosne i Hercegovine. 

Zahtjevi institucija Bosne i Hercegovine bili su čak 140 posto veći od raspoloživih sredstava u budžetu BiH za ovu godinu. Tim zahtjevima i tim budžetom "bavio se" Zoran Tegeltija, također SNSD-ovac, kojeg je Amidžić naslijedio na poziciji ministra finansija i trezora BiH. Tegeltija nije održao dramatičnu press konferenciju na kojoj se požalio na budžetske zahtjeve, a nije zabilježeno ni da su njegovi prethodnici.

Štaviše, Tegeltija je nakon usvajanja ovogodišnjeg budžeta kazao, između ostalog, da su budžetski zahtjevi uvijek veći nego što su finansijske mogućnosti za njegovo usvajanje.

- Uvijek se traži dva do tri puta više sredstava nego što imamo na raspolaganju i tako je za svaki budžet - rekao je tada Tegeltija.

I budžetski zahtjevi za 2022. godinu bili su 68 posto veći od raspoloživog iznosa, u 2021. godini BiH je bila na privremenom finansiranju, ali zahtjevi upućeni prilikom izrade budžeta BiH za 2020. godinu također su bili veći, i to za 46,3 posto od iznosa ukupnog budžeta. Veći zahtjevi bilježeni su godinama unazad i na nivou FBiH...

Ministar Amidžić je nadalje u utorak kazao da "oni koji se ponašaju na takav način treba da snose odgovornost ukoliko budžet ne bude usvojen i ukoliko uđemo u fazu privremenog finansiranja".

Odgovornost za neusvajanje budžeta ne snose institucije BiH, odnosno budžetski korisnici. Oni dostavljaju svoje zahtjeve i za to moraju poštovati rok koji je propisao budžetski kalendar. Amidžić nije spomenuo da je rok probijen.

U proceduri usvajanja budžeta, prvi odgovorni je ministar. On je taj koji potpisuje tekst budžeta i šalje ga Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Dakle, budžetski zahtjevi mogu biti prihvaćeni ili odbačeni te korigovani, što se dosad i radilo. Odgovornost za neusvajanje budžeta potom snosi Vijeće ministara BiH koje šalje budžet Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a Predsjedništvo budžet predlaže Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine koja ga usvaja. Ili odbija.

VEZANI TEKST - Helez: Ne zovu me na sastanke nakon Konjica, bio sam protiv vlasti sa SNSD-om, u SDP-u su govorili da se Dodik promijenio

Amidžić je ovom press konferencijom, prvom kao ministra finansija i trezora, zapravo već najavio mogućnost neusvajanja budžeta, pod krinkom visokih budžetskih zahtjeva institucija BiH. Ovo stiže nakon što se aktuelna vlast pohvalila usvajanjem ovogodišnjeg "rekordnog" budžeta, nakon trakavice sa predloženim okvirom budžeta kojeg su osporavali SNSD-ovci i na kraju su dobili što su i tražili.

Zanimljivo je da je ministar Amidžić veći dio svoje press konferencije posvetio Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovne na čijem je čelu Zukan Helez (SDP), kao kritikujući iznos koji su tražili.

Helez je nedavno kazao da ga više ne zovu na sastanke predstavnika stranaka u vlasti, iako je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i član užeg rukovodstva SDP-a, nakon sastanka u Konjicu kada je šef SNSD-a Milorad Dodik psovao genocid u Srebrenici, a Helez burno reagirao, zbog čega je i prema Helezovom svjedočenju, zamalo došlo do fizičkog obračuna. Rekao je i da je bio jedan od rijetkih koji je bio protiv koalicije sa SNSD-om. Helez se našao na udaru SNSD-ovaca i nakon nedavne izjave da postoje obavještajni podaci da Dodik planira bijeg iz BiH. 

Ministar Amidžić je pozvao da rade njegov posao svi koji očekuju da pregovara s Ministarstvom odbrane, a dobije zahtjev od 1,7 milijardi KM. Svi prethodni ministri finansija su radili njegov posao. 

Ono s čime bi se moglo složiti s ministrom Amidžićem jeste kritika na račun Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, koja je samo kao usput spomenuta. Amidžić je tako kazao da je ova komisija od 2013. do 2023. godine potrošila 11,1 milion KM, a rezultat rada joj je - ništa.