- Kada razgovarate sa bilo kim ko dolazi sa strane, eksternim ekspertima, a prije svega tu mislim na MMF, oni ukazuju, kada je riječ o institucijama BiH, da troškovi u smislu javne potrošnje iz godine u godinu neopravdano rastu. Zajedno sa kolegama, odnosno sa svojim timom unutar Ministarstva finansija i trezora BiH uradili smo određenu analizu i uvidjeli da su te preporuke, kada je u pitanju konkretno MMF i kada su u pitanju institucije BiH, na mjestu. Naime, imali smo trend rasta troškova za koji mogu da kažem da je neopravdan i počeli smo da razgovaramo sa budžetskim korisnicima u nadi da će oni to razumjeti – naveo je Amidžić, odgovarajući na novinarsko pitanje.

Ti razgovori su, kako je dodao, trajali određeno vrijeme, nakon čega su preuzeli obavezu da urade prijedlog budžeta koji podrazumijeva nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH, ali s druge strane "podrazumijeva uvažavanje činjeničnog stanja da se stvarni ili realni život odvija u entitetima, kantonima i u općinama".

- S te strane smo pristupili tome i na racionalan način. Zamolili smo budžetske korisnike da kažu koje su to stavke gdje se može uraditi određena racionalizacija. Nismo dobili te odgovore. Sada je naša obaveza unutar Ministarstva da predložimo budžet koji podrazumijeva upravo ispunjavanje tih kriterija. Taj budžet se vjerovatno velikom broju njih neće svidjeti – istakao je Amidžić.

Kada je riječ konkretno o Ministarstvu finansija i trezora BiH, Amidžić je rekao da je predloženi budžet u 2023. godini bio 13,77 miliona KM, te dodao da će za narednu godinu predložiti budžet manji za 1,5 miliona KM.

- Ako smo mi mogli unutar Ministarstva finansija i trezora smanjiti troškove za gotovo deset posto, mislim da nije bezobrazno kada tražimo od ostalih budžetskih korisnika da urade tu korekciju od tri posto i da možemo da nastavimo normalno da funkcionišemo – rekao je Amidžić.