Amira Jusufović imala je samo šest godina kada je počela postiti. Kaže kako je to u vrijeme njenog odrastanja, 60-tih godina prošlog stoljeća, naročito u manjim mjestima i čaršijama, bila normalna pojava i nešto što se podrazumijevalo.

Rođena Fočanka, čiji su prozori stana gledali u obližnju Aladža džamiju, prve osnove islamske vjere, načina života i ponašanja u društvu, učila je od svoje majke Zejne i tetke.

- Sjećam se u mejtef se išlo tokom zimskog i ljetnog raspusta i djeci je to bilo veliko veselje. Mi smo ustvari, kroz igru i zabavu, naučili prve harfove i sure, učestvovali u mevludima i zato bili lijepo nagrađivani, šećerkama, šerbetom i novcem – prijeća se Amira, koja je svoj rodni grad morala napustiti 1992. godine kada je počela agresija na BiH.

Nakon iftara sa babom i majkom na teravih namaz, pa na sijelo do sehura

Iako sve ono što je naučila o ramazanskim običajima od roditelja danas primjenjuje u svojoj kući, prenoseći adete i na djecu, Amira sa nostalgijom priča o vremenima kada je kao dijete dočekivala najsvetiji i najradosniji mjesec u islamu.

- Počela sam postiti od šeste godine, ali ne bih izdržala cijeli dan, pa bi mi majka "našivala" sate posta. To su radile i druge majke svojoj djeci. Kad bismo ogladnili, a to bi otprilike bilo u vrijeme ručka, nešto bismo pojeli, a onda bi opet postili do iftara. Tako je bilo sve do devete godine, kada sam počela postiti cijele dane od sabaha, do akšama, onako kako su to radili moj babo i majka. Nakon iftara išla bih sa roditeljima na teravih namaz, a onda na sijelo kod nekoga ili bi neko dolazio kod nas. Sijelilo se do sehura, često bih od umora, onako napola sklopljenih očiju i naslonjena na majku jela i slušala razgovore starijih ne želeći propustiti nijedan trenutak.

{$galerijaFotografija}

Posebni trenuci bili su sati pred iftar kada bi kuća najednom postala živa, svako bi, priča Amira, išao za svojim poslom, a majka bi trčkarala po kuhinji iz koje su se širili mirisi kroz cijelu kuću.

- I ljetni i zimski ramazani imali su svoje čari. Zimske ramazane pamtim po intenzivnijim mirisima. Sjećam se kad bih došla iz škole kućom bi se širio miris suhe buranije i patlidžana, koje bi majci slala njena familija iz Jajca i Šipova. Teško je i starijima bilo odoljeti tim mirisima, a pogotovo nama djeci, pa bi smo sa nestrpljenjem iščekivali paljenje kandilja i ezan sa Aladže. Majka je bila domišljata žena, znala je od malo hrane napraviti jelo kojeg se u to vrijeme ne bi postidjele ni puno bogatije porodice. Uglavnom se jela sezonska hrana, zimi najviše krompir, kiseli kupus, turšije, a iftar se nije mogao zamisliti bez kompota od suhih jabuka, krušaka i šljiva. Ljeti su ti mirisi bili nešto umjereniji, ali su zato jela bila šarenija, pošto su se uglavnom pripremala od tek sazrelog povrća. Sataraš je bio neizostavan, ali i peka sa krompirom, patlidžanom, paprikom, paradajzom i mesom.

Berićetnije je kad na stolu imate manje hrane, ali oko stola puno više ljudi

Rijetke su, kaže bile večeri kada bi se oko sinije okupila samo njena porodica, jer je bio običaj na iftare pozivati familiju, prijatelje, komšije. Tu tradiciju Amira je očuvala do danas, pa je kuća Jusufovića u Sarajevu često puna gostiju.

- Mislim da je berićetnije kad imate na stolu manje hrane, ali oko stola puno više ljudi. To je ustvari i bit iftara – podijeliti ga sa ljudima. Danas mnogi vole zakomplikovati stvari, nekako je sve pompezno, a ranije je sve bilo lakše, jednostavnije, ljudi nisu komplikovali stvari, a iftari su bili slađi. Prvi temelj islama je da nikako ne bismo trebali zapostaviti svoju porodicu, familiju, komšije, prijatelje. Da bismo trebali poštovati jedni druge i pomagati se. Ovo su dani kada bismo svi trebali razmisliti o tome i vratiti se pravim, istinskim ljudskim vrijednostima, a to su ljubav, poštovanje, velikodušnost i razmijevanje jedni drugih – poručila je Amira Jusufović.

Kako uživa pripremati hranu, Amira je na kraju razgovora za čitatelje Faktora pripremila jedan iftarski jelovnik i otkrile recepte, a on se sastoji od tope, krem-supe od karfiola i badema, hadžijskog ćevapa, polagane zeljanice, hurmašica i kadaifa.

Topa

Potrebni sastojci: maslac, vrhnje, kajmak, pavlaka u količini koju sami odredite.

Postupak pripreme:

Sjediniti navedene sastojke i topiti na laganoj vatri. Poslužiti uz vruć somun.

Krem-čorba od karfiola i badema

Potrebni sastojci: 1 kg karfiola, manja glavica luka, jedna mrkva srednje veličine, 2 l vode, 50 ml maslinovog ulja, mala kašičica kurkume, so i biber.

Postupak pripreme:

Skuhati karfiol, luk i mrkvu, a potom povrće usitniti štapnim mikserom. Dodati kurkumu so, biber i maslinovo ulje. Pripremljenu supu ukrasiti sitno sjeckanim bademima.

Hadžijski ćevap

Potrebni sastojci: 1 kg telećeg šola, 200 g luka, 200 g mrkve, 200 g šampinjona, 200 g crvene paprike, so, biber, celer, peršun, lovorov list, maslac i ulje.

Postupak pripreme:

Zagrijati maslac i ulje, dodati komade mesa, pa jelo dinstati. U drugoj posudi propržiti luk, mrkvu, papriku i šampinjone. Kad je meso napola gotovo dodati smjesu dinstanog povrća, začina i začinskog bilja. Krčkati na tihoj vatri podlijevajući mesnom vodom. Servirati uz rižu.

Polagana zeljanica

Potrebni sastojci: jufka, zelje, jaja, kajmak, kiselo vrhnje, ulje i maslac.

Postupak pripreme:

U tepsiju koju ste prethodno nauljili složiti tri jufke prelivene topljenim maslacem.

Smjesu za fil pripremiti od sitno sjeckanog zelja, jaja, kajmaka, kiselog vrhnja, ulja i soli, pa dio preliti preko naslaganih jufki.

Nastaviti slagati po jednu jufku i svaku prelivati smjesom fila dok ne potrošite namirnice. Na vrhu trebaju biti dvije jufke.

Pitu isjeći oštrim nožem na željene oblike, preliti uljem i peći u rerni na 200 stepeni Celzijusa pola sata. Pečenu zeljanicu preliti maslacem.

Hurmašice

Potrebni sastojci: 24 supene kašike brašna tip 400, 250 g maslaca, jedno jaje i jedno žumance, jedna polovina kesice praška za pecivo, 2 limuna, 1 kg šećera i 1 vanilin šećer.

Postupak pripreme:

Šećer, vanilin šećer, nekoliko kriški limuna i 1 l vode skuhati u gustu agdu, pa je ostaviti da se ohladi.

Pjenasto umutiti maslac, jaja i sok od pola limuna, pa smjesi postepeno dodavati sjedinjeno brašno i prašak za pecivo.

Od dobijene smjese odvajati loptice i oblikovati ih u hurmašice koje ćete slagati u nauljenu tepsiju.

Hurmašice peći 25 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni.

Hladnom agdom preliti vruće hurmašice.

Kadaif

Potrebni sastojci: pola kg kadaifa, 250 g maslaca, 250 g oraha, 100 g grožđica, 1 kg šećera, 1 l vode i 1 limun.

Postupak pripreme:

Skuhati gustu agdu od šećera, vode i limuna.

Pola vrećice kadaifa složiti u tepsiju, pa preko kadaifa posuti sitno sjeckane orahe i grožđice. Preliti otopljenim vrelim maslacem, pa pokriti preostalim kadaifom.

Peći u zagrijanoj rerni na 170 stepeni Celzijusa 50 minuta.

Vruć kadaif preliti ohlađenom agdom.