U Kantonu Sarajevo polako se budi svijest građana o važnosti recikliranja. Nisu to veliki pomaci, ali rezultati na terenu pokazuju napredak.

Prema riječima prvog čovjeka KJKP Rad Emira Dobrače, količina prikupljene ambalaže namijenjene reciklaži raste.

- Govorimo o bocama, kartonu, staklu i limenkama gdje smo prije četiri godine prikupili 559 tona, a ta brojka je u 2024. godini iznosila 995 tona. To je rast od skoro 80 posto u dvije godine, ostvaren kroz proširenu mrežu posuda za reciklažu, edukaciju građana i niz konkretnih projekata.

Prošle godine prikupljeno je manje otpada za recikliranje, odnosno 802 tone, što je i dalje značajno više nego 2022. godine, ali predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu.

KJKP Rad je u proteklom periodu predao 2.519 komada starih uređaja, odnosno televizora, računara, kućanskih aparata na sigurno zbrinjavanje i reciklažu i preko 27 tona elektronskog otpada. Prikupljeno je i više od 28 tona istrošenih guma, koje su umjesto na deponiji završile u Tvornici cementa Kakanj gdje se koriste kao gorivo.

Kroz evropski projekt Green-Tex u saradnji sa SERDA-om, postavljeno je deset novih pametnih kontejnera za staru odjeću i tekstil  istakao je Dobrača.

U ovoj godini KJKP Rad potpisao je sporazum o saradnji s komunalnim poduzećem iz njemačkog Hildeshajma, u okviru GIZ projekta zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini.

Izrađena je i nova analiza sastava otpada u Kantonu Sarajevo, koja će poslužiti kao osnova za dalji razvoj sistema reciklaže.

 - Na polju edukacije, više od 4.000 učenika osnovnih škola godišnje uči kako pravilno sortirati otpad, a kroz projekt "Sedmica reciklaže" mladi iz Kantona Sarajevo aktivno se uključuju u ekološke akcije. Edukacije su provedene i za uposlenike Centralne banke Bosne i Hercegovine te kompanija Deloitte BiH i Becky.works - dodao je Dobrača.

Od 12. augusta 2026. u cijeloj Evropskoj uniji stupa na snagu novi zakon o ambalaži. Restorani, hoteli i kafići više neće smjeti stavljati na stolove male plastične kesice kečapa, umaka, šećera ili soli i morat će ih zamijeniti višekratnim dozatorima.

Prema podacima Evropske komisije, 40 posto plastike u EU odlazi na ambalažu, a ambalaža čini gotovo polovinu morskog otpada. Cilj je smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku za 15 posto do 2040. godine.

Bosna i Hercegovina još nije članica EU-a, ali Kanton Sarajevo prati taj smjer i gradi sistem koji će biti spreman za buduće zahtjeve.

- Iza svake tone ambalaže koja je završila u reciklaži stoji nečija odluka da je baci u pravi kontejner. Staklo koje smo prikupljali 2022. godine danas prikupljamo četiri puta više, a PET boca pet puta više.

To se ne dešava samo od sebe. Imamo ljude na terenu, jer radimo s djecom u školama i jer se polako ali sigurno budi svijest i kod građana. Ponosan sam na tim koji to svakodnevno radi.

Uvjereni smo da postoji mnogo potencijala za postizanje još boljih rezultata, te smo kao jedan od ciljeva postavili dodatno unaprjeđenje ovog segmenta.

Naš cilj je da Kanton Sarajevo u ovoj tranziciji bude primjer dobre prakse u regiji i šire - naveo je Dobrača.