Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik svoju posjetu Izraelu iskoristio je da plasira još jednu laž najavivši da će tražiti da se Sarajevska hagada vrati "narodu kojem pripada".

Konkretnije, Dodik je na društvenoj mreži X napisao: "Tokom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Hercogom predložit ću da se Sarajevska hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine, vrati u Izrael.

Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna - ona je svjedok historije i kulture naroda koji je preživio progon. Namjera da se replika dragocjenosti tog naroda koristi da bi se finansirala Gaza, predstavlja vrhunac netrpeljivosti prema jevrejskom narodu."

Činjenice su sljedeće: Sarajevska hagada nikada nije pripadala Izraelu. Nastala je u srednjovjekovnoj Španiji iz koje je odnesena nakon progona Jevreja u toj zemlji 1492. godine, a u Zemaljski muzej BiH stigla je 1894. godine preko sarajevske sefardske porodice Koen. 

Njena sudbina i do tada je bila nomadska, a ni u muzejskoj zbirci nije je čekao potpuni mir.

Njemačke vojne snage su 1941. godine tražile od tadašnjeg direktora muzeja Joze Petrovića da im preda Hagadu, pa je zahvaljujući kustosu Dervišu Korkutu sakrivena u džamiju, u jednom od muslimanskih sela na planini Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj Drugog svjetskog rata.

Pedesetih godina prošlog stoljeća također su radnici Zemaljskog muzeja spasili Hagadu od otuđenja, da bi njena sigurnost ponovo bila ugrožena tokom opsade Sarajeva.

Opsadu Sarajeva dugu 1.425 dana i zločine počinjene u tom periodu Dodik je priznaje, iako presude, podrazumijeva se, nisu nešto što iziskuje Dodikovo niti bilo čije priznanje, one su sudska istina o zločinima nad glavnim gradom BiH i njegovim stanovnicima. Upravo Dodik slavi generale-zločince i tzv. VRS, koji su odgovorni za opsadu Sarajeva, dok su oni koje sada optužuje za "netrpeljivosti prema jevrejskom narodu" spašavali istu tu hagadu od VRS i njihovog barbarskog uništavanja grada i njegovih kulturnih znamenitosti.

Tada je tim Zemaljskog muzeja koji je predvodio direktor Enver Imamović, iz muzejskih katakombi Hagadu prenio u trezor Union banke u Sarajevu. Krajem novembra 2002. godine iznesena je iz trezora. Od tada je izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod tačno definiranim uvjetima.