Rasprava u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o setu finansijskih zakona otvorila je širu polemiku o stanju javnih finansija i spremnosti države za ulazak u Single Euro Payments Area (Jedinstveno područje plaćanja eurima).

Dok dio zastupnika smatra da su zakoni nužni kako bi se smanjili troškovi međunarodnih transakcija i približio finansijski sistem evropskim standardima, drugi upozoravaju da bez jačih institucija i konkretne borbe protiv pranja novca reformski paket može ostati samo "mrtvo slovo na papiru".

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Slaven Raguž upozorio je da usvajanje zakona vezanih za finansijsko tržište i evropske platne standarde neće imati stvarni efekat bez jačanja institucija i konkretne borbe protiv pranja novca.

Govoreći o uvođenju Single Euro Payments Area sistema (Jedinstveno područje plaćanja u eurima), Raguž je naglasio da se ne radi o jednom zakonu, već o čitavom režimu povjerenja u finansijski sistem države. 

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina bi se vrlo lako mogla naći na sivoj listi Moneyval, što bi dodatno narušilo povjerenje investitora i finansijskih institucija. Kao primjer ambijenta nepovjerenja naveo je i pokretanje berze u Brčkom, ističući da su se na različitim tržištima pojavljivale iste dionice, što je već viđen problem na domaćem tržištu kapitala.

Raguž je poručio da su zakoni koji su predloženi konkurentni i korisni za potrošače, ali da će bez institucionalne podrške ostati "mrtvo slovo na papiru".

- Predlažem Vladi da, uz usvajanje ovih zakona, donese i mjerljiv plan za sprječavanje pranja novca. Ne deklarativno, nego kroz konkretne rezultate. Koliko je slučajeva pranja novca riješeno? Nijedan. O kakvoj SEPA-i onda možemo govoriti - kazao je Raguž.

Slične rezerve prema proceduri usvajanja zakona iznio je i zastupnik Salko Zildžić (SDA).

On je podsjetio da se pred Parlamentom nalazi šest zakona, svi po hitnom postupku, te ocijenio da za tri sistemska zakona ne postoji opravdanje za takvu proceduru.

- Možemo podržati zakone samo ako vjerujemo Ministarstvu finansija i ljudima koji ih pripremaju. Međutim, govorimo o Ministarstvu koje je već značajno zadužilo budžet i emitovalo obveznice za koje nije bilo interesa. U suštini, ne znamo šta usvajamo, a očekuje se da vjerujemo onima koji su nas doveli u ozbiljno stanje dužničkog opterećenja - rekao je Zildžić.

On je dodao da Bosna i Hercegovina mora "zaslužiti" ulazak u SEPA sistem, kroz stabilne institucije i transparentno finansijsko tržište.

Zastupnik Kadrija Hodžić (SDPBiH), ističe da je BiH jedina zemlja u okruženju koja nije u SEPA sistemu. 

 - Šta to znači da zbog visokih naknada za prekograničnih plaćanja država godišnje gubi stotinu miliona KM zbog čega je usvajanje seta ovih zakona vrlo važno - rekao je Hodžić. 

Tokom rasprave o finansijskom stanju Federacije BiH u Parlamentu, zastupnici su iznijeli različite ocjene o nivou zaduženosti i održivosti budžeta.

Zastupnik Marko Cvitanović (NS) ocijenio je da, prema dostupnim pokazateljima, zaduženost Federacije bilježi blagi trend stabilizacije.

- Danas je javni dug oko 20 posto, dok je u vrijeme mandata premijera Fadil Novalić iznosio oko 25 posto - naveo je Cvitanović.

Na to je reagovao zastupnik Salko Zildžić, ističući da su ti podaci statistički tačni, ali da ne odražavaju stvarni finansijski pritisak uzrokovan inflacijom i novim zaduženjima.

- Ova vlast je zatekla oko 638 miliona KM duga, a do kraja godine taj iznos će narasti na milijardu i po više - upozorio je Zildžić.

Dodao je da su navedeni podaci zaključno sa 2024. godinom te da se čeka novi izvještaj o izvršenju budžeta. Prema njegovim riječima, u aktuelnom budžetu Federacije BiH planirano je novo zaduženje od 2,4 milijarde KM.

- Za ovaj mandat zadužit ćete nas za iznos jednog operativnog budžeta Federacije BiH, a on iznosi oko 3,3 milijarde KM - kazao je Zildžić.

Šef Kluba zastupnika SDA Mirsad Zaimović, upozorio je da se Federacija nalazi u veoma ozbiljnoj finansijskoj situaciji.

- Ušli smo u spiralu zaduživanja Federacije BiH iz koje ne znam kako ćemo izaći - rekao je Zaimović.

On je pojasnio da izvorni prihodi budžeta, kada se izuzmu penzije, iznose oko 2,2 milijarde KM. Istovremeno, oko milijardu KM potrebno je za funkcionisanje institucija Federacije, dok se dodatna sredstva izdvajaju za penzije po posebnim uslovima i različite boračke naknade.

- Treba nam milijarda KM za poljoprivredu, a već smo u minusu pola milijarde. S druge strane, za redovne penzije potrebno je oko 5,5 milijardi KM. Kada se sve sabere, budžetska rupa iznosi oko milijardu KM - upozorio je Zaimović.

Dodao je da će naredna godina biti posebno izazovna za planiranje javnih finansija.

- Ko bude pravio budžet za sljedeću godinu – neka mu je Bog na pomoći - poručio je Zaimović.

Dodao je da će ove zakone podržati jer su potrebni, ali da je htio upozoriti na probleme.