Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF) i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) imaju koalicioni kapacitet za formiranje vlasti na kantonalnom i federalnom nivou, kao i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

To je u razgovoru za BHRT izjavio Dženan Đonlagić, generalni sekretar Demokratske fronte i novoizabrani zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, Đonlagić je kazao da su razgovori tri stranke ušli u fazu usaglašavanja programa za mandatni period 2026–2030. godine. Istakao je da će jedan od najvećih izazova nove vlasti biti sanacija ekonomskog i finansijskog stanja na svim nivoima.

- Vrlo je jasno da postoji koalicioni kapacitet između SDA, SBiH i DF-a na nivou kantona, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ono što nam slijedi u narednom periodu jeste proces indirektnih izbora, odnosno izbora kantonalnih zastupnika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a potom i izbora delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH - rekao je Đonlagić.

Dodao je da je dogovoreno usaglašavanje zajedničkog programa, koji bi trebao sadržavati konkretne projekte i aktivnosti za svaki nivo vlasti.

Đonlagić smatra da će nova vlast zateći teško ekonomsko i finansijsko stanje, posebno kada je riječ o budžetima kantona, Federacije BiH i države.

Upozorio je da će biti neophodna stabilizacija javnih finansija, ali i pokretanje ekonomskih aktivnosti kako bi građani osjetili konkretne rezultate.

- Mislim da će ono što će se zateći na nivou kantona, Federacije i Bosne i Hercegovine, posebno u ekonomskom i finansijskom smislu, biti duboki minusi i budžetski deficiti. Trebat će stabilizacija i konsolidacija, a potom na osnovu konkretnih projekata napraviti pomak“, kazao je.

Kao prioritete je naveo elektroenergetski sektor, putnu i željezničku infrastrukturu, fiskalizaciju, smanjenje sive ekonomije i rasterećenje privrede.

Ocijenio je da aktuelna vlast nije završila najavljene reforme, među kojima su i zakonska rješenja koja bi trebala osigurati veću fiskalnu disciplinu i smanjiti utaju poreza.

Posebno je ukazao na stanje u Elektroprivredi BiH i nova poskupljenja energenata, ističući da će predstojeći period zahtijevati ozbiljne ekonomske mjere.

Govoreći o mogućnosti da SDP, Narod i pravda i Naša stranka ponovo budu dio vlasti, Đonlagić je poručio da Demokratska fronta ne želi koaliciju s bilo kojom od stranaka Trojke u novom mandatu.

Istakao je da je taj stav jasno prenesen i potencijalnim koalicionim partnerima, te da DF smatra kako političku odgovornost za rezultate prethodnog mandata trebaju snositi stranke koje su činile vlast.

- Naš politički stav je da ne dolazi u obzir nijedna od stranaka Trojke u novom mandatu, u novoj vlasti. Šta bi to značilo u političkom smislu? Sve političke promašaje, ekonomsko-finansijske i pravosudne minuse iz prethodnog mandata preuzeti na sebe - rekao je Đonlagić.

Dodao je da je opredjeljenje tri stranke da vlast formiraju s političkim subjektima koji su u mandatu 2022–2026. bili u opoziciji.

Na pitanje može li se vlast u Federaciji BiH formirati bez SDP-a, odgovorio je da za to postoji politička i matematička mogućnost.

Đonlagić smatra da je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH, zbog načina na koji je formiran 2022. godine, SNSD-u i HDZ-u omogućio značajan utjecaj na državne institucije, te da se novi saziv neće moći jednostavno formirati bez promjene odnosa u Predsjedništvu BiH.

Ocijenio je da će SNSD i HDZ i u narednom periodu imati ključnu ulogu u procesu imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

- Politička odluka u Predsjedništvu BiH iz decembra 2022. godine i odluka zastupnika Trojke iz januara 2023. da imenuju SNSD i HDZ u Vijeće ministara vode nas ka Vijeću ministara SNSD-a i HDZ-a do 2030. godine - kazao je Đonlagić.

Prema njegovim riječima, dvije članice Predsjedništva BiH iz SNSD-a i HDZ-a, Željka Cvijanović i Darijana Filipović, imat će ključnu ulogu u određivanju dinamike i sastava budućeg Vijeća ministara.

Komentarišući izjave Milorada Dodika o neprihvatljivosti pojedinih političkih stranaka za formiranje vlasti, Đonlagić je ocijenio da takve poruke treba posmatrati i u kontekstu odnosa SNSD-a i HDZ-a.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Džonlagić je istakao da je riječ o važnom strateškom energetskom projektu za Bosnu i Hercegovinu, te da među potencijalnim partnerima ne očekuje nesuglasice o njegovoj realizaciji.

Podsjetio je da je ruski gas trenutno jedini izvor prirodnog gasa za BiH, zbog čega smatra da je potrebno raditi na alternativnim pravcima snabdijevanja.

Ukazao je, međutim, da posao još nije završen, jer Vlada Federacije BiH nije pripremila prijedlog konkretnog ugovora.

- Ta faza konkretnog ugovora bit će vrlo važna i odredit će sve naredne korake. Potrebno je dobro pripremiti projekat, uzimajući u obzir količine koje su potrebne Bosni i Hercegovini, ali i ono što je posebno važno – ekonomsku cijenu projekta - naveo je Đonlagić.

Komentarišući najave mogućih političkih blokada prilikom konstituisanja Skupštine Kantona Sarajevo i formiranja nove kantonalne vlade, Đonlagić je poručio da je presudna skupštinska većina, odnosno 18 zastupničkih glasova.

Smatra da etnička struktura zastupnika i formiranje klubova naroda ne trebaju biti u prvom planu prilikom odlučivanja o tome ko će formirati kantonalnu vlast.

- Kantonalna skupština nije dom naroda. Građani su direktno izabrali zastupnike u kantonalne skupštine. Fokus prilikom formiranja vlasti i vlade kantona treba biti na tome ko ima skupštinsku većinu - rekao je.

Upozorio je da bi eventualne blokade mogle imati ozbiljne posljedice, posebno zbog obaveze usvajanja budžeta za narednu godinu.

Prema njegovim riječima, neusvajanje budžeta Kantona Sarajevo moglo bi dovesti do finansijske blokade i ugroziti obaveze prema velikom broju budžetskih korisnika.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice i budućnosti Ureda visokog predstavnika u BiH, Džonlagić je ocijenio da ne očekuje imenovanje novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

Smatra da u narednom periodu neće biti značajnijih novih odluka, uključujući korištenje bonskih ovlasti, te da će aktivnosti biti uglavnom svedene na saopćenja i javne objave.

Osvrnuo se i na rezultate međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, ocijenivši da u naredne dvije godine ne očekuje značajnije promjene američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini.

Kao jednu od tema koja bi se mogla ponovo otvoriti u američkom Kongresu naveo je lobiranje iz Republike Srpske.