Đurđevdan simbolizira dolazak proljeća, praznik je radosti i veselja, a ispunjen je i brojnim običajima.

Međutim danas u sarajevskom romskom naselju Gorica i nije bilo toliko veselo. Čula se muzika, palile su se vatre, ali nije bilo jedno od ranije poznate atmosfere.

Stanovnici Gorice kažu "da nije kao prije, ali dan je žalosti zbog nastradale djece u Beogradu".

Hasija Sejdić kaže da se za Đurđevdan ujutru loži vatra, umije se omahom. Onda dođe porodica, čestita, okupe se oko vatre.

Sejdić ističe da su Romi u Bosni i Hercegovini u lošem položaju, mladi ljudi koji bi i željeli raditi teško se zaposle.

Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Smatra se granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.

Glavni običaji su pletenje vijenca od bilja, umivanje sa biljem, kupanje na rijeci...

Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.

Svetog Đorđa slave i katolici i pravoslavci. Pravoslavci kao krsnu slavu 6. maja, a katolici kao imendan 23. aprila.