U Zavodu za zapošljavaje Republike Hrvatske su nam najprije kazali kako nezaposlena osoba ima savjetnika, te da su posredovanje u ovoj godini njihovim posredovanjem zaposleno više od 123.000 osoba.

Procjene vještina, savjetovanje, radionice

- Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz aktivnosti sa nezaposlenim osobama usmjerenih na podizanje nivoa zapošljivosti i podršku pri zapošljavanju. Po prijavi na evidenciju svakoj nezaposlenoj osobi dodjeljuje se savjetnik za zapošljavanje koji vrši procjenu osobe za uspješno zapošljavanje te će s njom provoditi niz aktivnosti prema individualnoj potrebi pojedinca, a sve u cilju što uspješnijeg zapošljavanja.

Aktivnosti koje će se provoditi bilježe se u Individualnom planu aktivnosti te obuhvataju aktivnosti koje će provoditi savjetnik za zapošljavanje, kao i aktivnosti koje će provoditi nezaposlena osoba u određenom periodu - pojašnjavaju za Faktor iz Zavoda za zapošljavanje Republike Hrvatske.

Dodaju kako se ovisno o procjeni i potrebi pojedinaca provode individualne ili grupne aktivnosti, koje između ostalog obuhvataju individualnu podršku kroz savjetovanje i konsultacije, procjenu vještina, posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno informiranje i savjetovanje, grupne aktivnosti kao što su radionice za aktivno tražnje posla, aktivacijski program.

- Također, savjetniku su dostupni alati za stjecanje novih znanja i vještina kao što su programi obrazovanja ili obrazovanje putem vaučera za zelene i digitalne poslove. Uz navedeno, osobama se pruža podrška pri zapošljavanju kroz mjere aktivne politike zapošljavanje kao što su podrške za zapošljavanje, podrške za samozapošljavanje, javni radovi i slično - kažu.

Upitali smo da li je Zavod posrednik između poslodavaca i nezaposlenog i ako jeste na koji način? Koliko je uspješno to posredništvo? Koliko je na taj način korisnika našlo, odnosno, dobilo, posao.

Godišnje se zaposli oko 151.000 osoba 

- Glavna aktivnost Zavoda je posredovanje između poslodavaca i posloprimaca. Savjetnik po svakoj zaprimljenoj potrebi za radnikom, najkasnije u roku tri dana, treba reagirati te informirati i uputiti nezaposlene osobe koje udovoljavaju uvjetima radnog mjesta.

Posredovanjem Zavoda u 2022. godini, u prvih 11 mjeseci, 123.116 osoba našlo je zaposlenje. Prosječno, u posljednjih nekoliko godina (2019.-2021.) oko 151.000 osoba po pojedinoj godini je pronašlo zaposlenje posredovanjem Zavoda - rekli su nam.

Odgovorili su i da li nezaposleni imaju određenu naknadu sa Zavoda u vrijeme dok ne rade i mimo naknade koju dobiju kada ostanu bez posla.

- Ostvarivanje prava na novčanu naknadu regulirano je Zakonom o tržištu rada. Osnovni uvjet kod utvrđivanja prava na novčanu naknadu je da osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

Nadalje, što se tiče razlog prestanka radnog odnosa te ukoliko je radni odnos prestao krivnjom, voljom osobe ili u sporazumu s poslodavcem osoba ne stječe pravno na novčanu naknadu.

Treći minimalni uvjet za korištenje prava na novčanu naknadu je da se osoba prijavi u evidenciju nezaposlenijih osoba u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa. Prosječno, oko 25 posto prijavljenih nezaposlenih osoba koristi pravo na novčanu naknadu - kazali su nam.

Objasnili su nam i način na koji nezaposleni ostvaraju pravo na zdravstveno osiguranje. 

"Osoba koja odbije zaposlenje gubi sva prava"

- Zdravstveno osiguranje regulira se neovisno o prijavi u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što znači da osoba ne mora biti prijavljena kao nezaposlena osoba kako bi ostvarila zdravstveno osiguranje. Zdravstveno osiguranje stječe se prijavom na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u propisanim rokovima.

Osvrnuli su se na kraju na naše pitanje šta se događa kada nezaposleni odbije posao ponuđen preko Zavoda.

- Rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje temelji se na Zakonu o tržištu rada, Pravilniku o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima.

Navedenim Zakonom propisano je da se osoba koje odbije zaposlenje u okviru stečene kvalifikacije i radnog iskustva ili svojim ponašanjem uzrokuje odbijanje od poslodavca, odjavljuje iz evidencije nezaposlenih osoba te gubi sva pripadajuća prava. Navedeno podrazumijeva svako odbijanje posla za zanimanja koja su definirana u Profesionalnom planu traženja posla - kazali su nam.