Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koji su uvjet postavljen pred našu državu za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, naći će se na dnevnom redu sjednice Doma naroda Paramentarne skupštine Bosne i Hercegovine 15. jula, prema najavi predsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića (HDZ).

U Domu naroda bi mogli i proći, ukoliko se o njima bude glasalo, ali mogu li proći Zastupnički dom Parlamenta BiH, posebno do oktobra, kada je novo zasjedanje Evropskog vijeća?

Radi se o dva zakona koja su u parlamentarnu proceduru uputili članovi kolegija Doma naroda - Čović, Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (koji je napustio NiP i sada je u stranci Crvene linije). Oba zakona su zapravo izašli iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, ali nisu imali prolaz u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zbog protivljenja SNSD-ovih ministara.

Za prolaz ovih zakona u Zastupničkom domu trebaju 22 glasa, a među njima da ih pet bude iz RS-a, a deset iz FBiH. SNSD i njihovi partneri u vlasti u RS-u zajedno imaju osam zastupnika, a HDZ četiri.

Za opću većinu nedostaje još deset ruku.

Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) zajedno ima 11 ruku. No iz Naše stranke su u proceduru uputili svoje verzije ovih zakona. Onaj o VSTV-u je odbijen, a drugi je još u proceduri.

Zanimalo nas je jesu li prihvatljivi zakoni koje je 17. decembra prošle godine uputio Kolegij Doma naroda i od tada su javno dostupni na web stranici Parlamenta BiH.

- Mi te zakone nismo dobili, pa ih samim tim nismo mogli raspravljati na sjednici kluba. U ovom trenutku ne mogu govoriti o njihovom sadržaju – kazao je za Faktor Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a.

SDA u Zastupničkom domu ima osam zastupnika.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, istakao je da je osnovna primjedba kod zakona o VSTV-u bila da neke preporuke Venecijanske komisije nisu ispoštovane, a u vezi su sa etničkom strukturom VSTV-a, gdje je preporučeno da se ide ka principu profesionalnosti.

- Vidjet ćemo kako ćemo reagovati. U principu podržavamo ono što ima osnova u prvom čitanju pa popravljamo amandmanima. Tako i za zakon o Sudu. Koliko znam da predloženim izmjenama nije predviđeno gdje će biti sjedište Apelacionog odjela. Preporuka je da se razdvoje (Sud i Apelacioni odjel), iako ni to ne ispunjava zahtjeve Evropske komisije. Oni traže zakon o sudovima, a ne zakon o Sudu – podsjetio je Špago.

Napomenuo je da u Domu naroda zakoni idu u prvom čitanju pa ide amandmanska faza pa drugo čitanje, te tek onda dolazi u Zastupnički dom.

- Nisam siguran da se može, u ovakvom načinu rada Doma naroda, u mandatu to završiti, vidjeli ste kakve su sjednice. Teško da može, pogotovo što nema dogovora šta je prihvatljivo za svakoga – ocijenio je Špago.

Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba zastupnika SDS-PDP-ZA pravdu i red, koji ima pet zastupnika iz RS-a, rekla je da sigurno neće podržati da zakoni idu po hitnoj proceduri.

- U zakonu o Sudu insistirat ćemo da sjedište Apelacionog odjela bude u Palama – dodala je Pekić.

Predloženim izmjenama Zakona o Sudu sjedište Apelacionog odjela nije spomenuto što znači da je u Sarajevu gdje i Sud BiH, a na kraju teksta zakona je navedeno da u roku od godinu ide novi zakon o Sudu BiH.