On navodi kako banke zbog Zakona o sprečavanju pranja novca moraju sprovesti identifikaciju klijenata, fizičkih i pravnih lica.

- U jednom momentu Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) je davala direktan pristup podataka bankama. Banke su povlačile CIPS-ovu prijavu. Međutim, u nekom momentu se neko žalio Agenciji za zaštitu ličnih podataka te je Agencija to zabranila. Onda je ponovo vraćeno da donosite CIPS-ovu prijavu – podsjeća on.

Potom je pojasnio kakvo su rješenje pronašli.

- Agencija za bankarstvo obveznik je primjene Zakona o sprečavanju pranja novca. Prema Zakonu se navodi da se mora dostaviti CIPS ili da druga institucija koja to može uradi verifikaciju. Agencija za bankarstvo jeste ta institucija.

Mi ćemo napraviti sistem koji smo razvijali nekoliko posljednjih mjeseci gdje će banke skenirati vašu ličnu kartu i slati upit Agenciji za bankarstvo. Agencija za bankarstvo šalje upit IDDEEA-i koja povlači podatke i daje potvrdu bankama. Banke neće direktno još imati pristup bazi podataka – naveo je Mahmuzić.

Pitali smo ga potom da li je planirano da nekad u budućnosti imaju.

VEZANI TEKST - Forto objavio rat CIPS-u, ali u FBiH, kaže da će probati i u RS-u

- Znate šta, mora se niz zakona promijeniti. Zakon o zaštiti ličnih podataka datira iz 2007. godine, čini mi se. E sad, dok se to ne promijeni, uskladi, da klijenti ne bi stalno išli po CIPS, hajmo napraviti da se radi digitalno, da ne morate više ići – odgovara on.

Kako tvrdi, ove promjene građanima se neće naplaćivati.

- Moramo imati sigurnu komunikaciju prema bankama i jasno je ko će imati pravo da traži te podatke i ko će imati uvid u te podatke. I naša komunikacija prema IDDEEA-i mora biti osigurana. Moramo osigurati da se ti podaci ne pohranjuju i moramo osigurati da se u nekom realnom vremenu radi identifikacija klijenata banaka – pojašnjava Mahmuzić dodatno.

U periodu kada je IDDEEA davala direktan pristup podacima bankama, ova Agencija je zapravo lične podatke građana prodavala. A najspornija činjenica bila je zaštita ličnih podataka građana. Naime, određene banke su tada imale pristup državnoj bazi podataka koja sadrži lične podatke o svakom državljaninu BiH, kao što su matični broj, adresa stanovanja i slično. Službenici banke mogli su pristupiti bilo kakvim ličnim podacima, što niko nije nadgledao. To je spriječila Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH. O tome možete detaljnije pročitati ovdje.

Interesantno je da je ovaj propis državnog ministra Forte najavljen samo za nivo Federacije Bosne i Hercegovine. Ministar, također, nije najavio jedinstvene propise u cijeloj državi već je pozivao općine, kantone i entitete "da se jave, da im ukine CIPS"?!

- Kako sam ja shvatio to nema veze s bankama. On je rekao za sve druge slučajeve gdje imamo nosanje dokumenata, da se prijave. Nema to veze sa bankama, ovo je kod nas završeno - kazao je Mahmuzić, dodajući da je razgovarao i sa Srđanom Šuputom, direktorom Agencije za bankarstvo Republike Srpske, te da će se i oni priključiti.

Ono što je dodatno zabrinjavajuće je da ministar Forto ovaj propis najavljuje bez konsultovanja Agencije za zaštitu ličnih podataka, potvrđeno je za Faktor.

- Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH nije konsultovana u vezi s donošenjem navedene odluke, tako da Agencija nije ni dostavljala nadležnima povratne informacije. Da bi pravna lica i javni organi tražili od građana IDDEEA-e pristup CIPS-ovim prijavama potrebno je da imaju adekvatan pravni osnov. Samo javna tijela kojima iz zakona proizlazi nadležnost i ovlaštenje za pristup IDDEEA-inim evidencijama mogu imati pristup, naprimjer policija. U ovom konkretnom slučaju još ne bismo davali izjavu - kazao nam je Silvije Fučec, Šef Odsjeka za odnose s javnošću Agencije.