Negativan prirodni priraštaj i nastavak iseljavanja, posebno mlađeg stanovništva, i dalje predstavljaju ozbiljan demografski izazov u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je samo iz jednog kantona tokom 2025. godine zabilježena gotovo trećina svih službeno registriranih odlazaka iz FBiH u inostranstvo.

Riječ je o Unsko-sanskom kantonu, koji se već godinama suočava sa smanjenjem broja stanovnika, piše Hercegovina.info.

Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sredinom 2021. godine imao je 264.248 stanovnika, dok je sredinom 2025. taj broj pao na 258.395.

To znači da je za četiri godine broj stanovnika smanjen za 5.853, odnosno približno 2,2 posto.

Jedan od glavnih razloga smanjenja broja stanovnika jeste negativan prirodni priraštaj.

Tokom 2025. godine u Unsko-sanskom kantonu rođeno je 1.399 djece, dok su umrle 2.143 osobe. Broj umrlih tako je bio za 744 veći od broja živorođenih.

Iako je broj rođenih povećan u odnosu na 2024. godinu, kada je rođeno 1.335 djece, prirodni priraštaj i dalje je negativan.

Slični podaci bilježeni su i prethodnih godina, što potvrđuje da nije riječ o kratkotrajnoj pojavi.

Osim negativnog prirodnog priraštaja, broj stanovnika smanjuje se i zbog migracija.

Prema statističkom biltenu "Migracije stanovništva 2025", tokom prošle godine u Unsko-sanski kanton doselilo se 1.887 osoba, dok su se odselile 2.367 osobe.

Migracijski saldo tako je iznosio minus 480 osoba.

Od ukupnog broja odseljenih, njih 464 registriralo je odlazak u inozemstvo.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tokom 2025. godine u cijeloj Federaciji BiH evidentirano je 1.470 takvih odlazaka.

To znači da se čak 31,6 posto svih službeno registriranih odlazaka iz FBiH u inostranstvo odnosilo na Unsko-sanski kanton.

Među osobama koje su iz Unsko-sanskog kantona službeno prijavile odlazak u inostranstvo najviše ih je otišlo u Sloveniju, njih 232.

Slijedi Austrija sa 191 registriranim odlaskom, dok su u Hrvatsku otišle 24 osobe, a u Njemačku sedam.

Manji broj odlazaka evidentiran je prema Srbiji, Nizozemskoj i Japanu.

Posebno zabrinjava dobna struktura odseljenog stanovništva.

Najveći negativni migracijski saldo zabilježen je među osobama u dobi od 20 do 39 godina, odnosno među stanovništvom koje je najčešće radno aktivno i u životnom razdoblju u kojem zasniva porodicu.

U tim dobnim skupinama ukupni negativni migracijski saldo iznosio je 313 osoba.

Iz Federalnog zavoda za statistiku napominju da se podaci o migracijama temelje na evidencijama prebivališta i boravišta koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Kada je riječ o odlascima u inostranstvo , evidentirane su samo osobe koje su odlazak službeno prijavile nadležnim organima.

Zbog toga se broj registriranih odlazaka ne može poistovjetiti sa stvarnim brojem građana koji su napustili Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, dostupni podaci pokazuju da se pojedini dijelovi Federacije BiH istovremeno suočavaju s većim brojem umrlih nego rođenih i odlaskom stanovništva, pri čemu je posebno izražen gubitak mlađih dobnih skupina.

Takvi trendovi dugoročno mogu utjecati na tržište rada, ekonomski razvoj i održivost javnih usluga, posebno u sredinama koje već godinama bilježe pad broja stanovnika.