Bosanci i Hercegovci su naoružani do zuba. Prema zvaničnim podacima, građani imaju više od 370.000 registrovanih legalnih komada oružja i uglavnom se radi o pištoljima.

Statističke podatke o legalno registrovanom oružju prikupio je Koordinacioni odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH tokom 2025. godine. 

Utvrdili su da je u FBiH u prošloj godini bilo 236.844, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919 legalnih komada oružja.

Ove brojke se drastično razlikuju u odnosu na one od pet godina ranije, odnosno na 2020. godinu, kada je u FBiH bilo 182.338, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada registrovanog oruža.

Dakle, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnih komada oružja povećan sa 280.819 na 372.143.

Prema zvaničnim podacima, 365.679 komada oružja je tokom prošle godine bilo registrovano na muškarce, a preostalih 6.464 na žene.

Podaci govore da svake godine dolazi do povećanja i da se građani iz godine u godinu sve više naoružavaju.

No prema riječima stručnjaka za sigurnost Safeta Mušića, problem ne predstavlja legalno oružje, nego ilegalno kojeg je puno više.

- Prema istraživanju koje je radio UNDP, u BiH je čak više od 750.000 komada nelegalnog oružja. Uglavnom se radi se o takozvanom "ratnom oružju", raznim vrstama pušaka, automatskog oružja, heklera i slično.

To predstavlja poseban sigurnosni izazov, jer je to većinom oružje zaostalo iz rata, zatim je tu problem ilegalnog uvoza oružja u BiH, nesigurnih granica. To oružje završava u rukama maloljetnika, koji ga legalno nikada ne bi mogli dobiti. Zbog toga imamo toliki broj pucnjava, ranjavanja, pokušaja ubistava. Posebno zabrinjavajuće je to što je to ilegalno oružje korišteno u porodičnom nasilju. Svjedoci smo brojnih slučajeva ubistava žena, femicida koji su počinjeni upravo ilegalnim oružjem – kaže Mušić.

Prema njegovim riječima, politička i društvena klima u kojoj živimo, konstantna nesigurnost i "zveckanje oružjem" na neki način "tjera" i obične ljude da se legalno naoružavaju. Zato su kantonalni sudovi prepuni redova onih "normalnih" ljudi koji čekaju potvrdu za posjedovanje oružja.

- To nije toliki problem. Ljudi hoće da se osjećaju sigurnije. To sve ide po protkolu. Morate proći obuku, ljekarski pregled, mnoge psihološke testove. Onaj ko ne prođe, ne može ga ni dobiti. Ta cifra od 350.000 registrovanog legalnog oružja nije problem. To je evropski prosjek i regionalni prosjek. U regionu imate čak više naoružanih – zaključuje za Faktor Safet Mušić.

Sociolog i psiholog Ibrahim Prohić smatra da je ovo globalni problem. Prema njegovim riječima, posljednjih 30-ak godina u svijetu se drastično povećao broj krivičnih djela, ali su se i drastično promijenile forme nasilja. Brutalnost nasilja je dostigla nevjerovatne razmjere. 

- Posljednih 30 ili 40 godina u svijetu imate čitav projekat "izazivanja straha". Krajnji cilj toga je interes krupnog kapitala i enorman profit. A najlakše je manipulisati strahom, čovjekom koji se boji. Ljudi misle da je to tako samo u Americi. Tako je svugdje. Strah je osnovna evolucijska emocija. Pored toga imate neizvijesnost. Dakle, neizvijesnost i strah su dvije emocije koje u krajnjoj liniji kod čovjeka izazivaju agresiju i brutalnost - kaže Prohić.

Prohić dodaje da svemu ovome doprinosi i činjenica da je neko ko sad ima 40 ili 50 godina rastao u strahu i neizvijesnosti prije rata, zatim smo imali rat, a sada imamo rat poslije rata.

- Te generacije sada žive u "hibridnom ratu". Pogledajte šte se dešava posljednje četiri sedmice na Bliskom istoku. Ljudi su u strahu. S druge strane, ne prođe niti jedan jedini dan, a da neko od takozvanih političara ne uputi neku prijetnju. Neizvijesnost je puno gora od samog dešavanja nečeg lošeg. Osim toga, nimalo ne pomaže činjenica što konstantno slušamo i čitamo kako se naoružavaju Srbija i Hrvatska. Znači imamo dvije politike koje su u više navrata i poslije agresije na BiH, pokazale negativnu i neprijateljsku stranu prema Bosni i Hercegovini. I šta onda preostaje građaninu Bosne i Hercegovine nego da "izganja" potvrde i uzme taj pištolj - zaključuje za Faktor Prohić.