No prim. mr. ph. Nataša Grubiša (SNSD), direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, to negira, naglašavajući kako se ne može reći da je na bh. tržištu razlog nestašice lijekova njihova niska cijena.

Prim. mr. ph. Nataša Grubiša

- Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je regulator i ne određuje tržišne cijene. Mi govorimo o maksimalnim cijenama. Ne možemo se više referirati na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), jer oni više ne objavljuju veleprodajne cijene. Mi smo to već uradili tako da ne vidimo razloga zbog čega se sada stvara panika.

Činjenica je da je veleprometnicima vjerovatno poskupilo sve moguće, od sirovina, vidimo da imaju i problema u snabdijevanju sirovinama, hemikalijama, do materijala za pakovanje. Još uvijek ne vidimo da je u BiH razlog nestašice lijekova njihova cijena, jer svi koji nam se obraćaju za povlačenje lijeka sa tržišta, pojašnjavaju kako se to ne dešava samo kod nas, nego i u zemljama okruženja. Ili im je došla konkurencija sa kojom oni ne žele ili im je mali promet u našoj zemlji - pojašnjava Grubiša.

Osvrnula se i na podatak da je Agencija u prošloj godini zabilježila 171 službenu nestašicu lijekova.

 VEZANI TEKST - Udruženje veleprometnika upozorilo: Zbog zastarjelog Pravilnika BiH prijeti nestašica lijekova

- Radi se o uglavnom privremenim nestašicama lijekova i kao takve su i Agenciji prijavljene dok ne nabave ili nešto u svojoj proizvodnji ne promijene. To se, prema našim evidencijama dešava, ili zbog varijacija koje oni moraju da urade u svojim proizvodnim procesima, ili zbog unapređenja njihove proizvodnje, ili u tom momentu bilježe nedostatak nekih sirovina. Nismo evidentirali nestašice lijekova trajnog karaktera. Oni imaju obrazac kojeg popunjavaju i ni u jednom nismo vidjeli da je nestašica uvjetovana cijenom lijeka. Mi smo čak utvrdili da su privremene nestašice evidentirane kod lijekova koji i nisu baš tako jeftini - istakla je Gurbiša te dodala da je jako puno novih molekula koje dolaze na tržište BiH.

Iz Agencije navode da su otvoreni za dijalog i sa veleprometnicima, s tim da, kako kaže Grubiša, "naš partner za razgovor, prije svega, moraju biti zdravstveni sistem i građani".

- Mi moramo zaštititi zdravlje građana, ali isto tako razmišljati i o fondovima zdravstvenog osiguranja, te sredstvima na koji način oni mogu da nabavljaju određene lijekove - kazala je Grubiša.