Američki otpravnik poslova John Ginkel proteklih je dana razgovarao s predstavnicima više političkih stranaka u BiH, među kojima su SDA, SDP i Stranka za BiH, a sastao se i sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. 

Sastanci američkog diplomate ne bi privukli toliku pažnju da se ne događaju u trenutku kada se lome koplja u vezi s formiranjem vlasti.

Nije isključeno da se iza razgovora o Južnoj interkonekciji krije i poruka domaćim strankama o tome s kim Washington želi sarađivati, a s kim ne.

Većina stranaka u Parlamentu FBiH podržala je izgradnju gasovoda, ali ne i svaki model njegove realizacije.

Kada se u decembru 2024. glasalo o prvobitnom zakonu, podržali su ga SDA, SDP, DF, NiP, Naša stranka, NES, Stranka za BiH, PDA, SPU BiH, Pomak i BHI. HDZ BiH tada je glasao protiv, dok su HDZ 1990, HNP i HRS bili suzdržani.

Situacija se promijenila u aprilu 2026, kada su usvojene izmjene zakona. HDZ BiH tada je podržao novo rješenje, zajedno sa SDA, SDP-om i DF-om, a izmjene su dobile i podršku zastupnika drugih stranaka. Stranka za BiH, međutim, protivila se modelu kojim se mijenja uloga BH Gasa i otvara prostor za američku kompaniju kao investitora.

Taj bi spor mogao imati posljedice i izvan samog projekta. Ako Washington bude insistirao da se Južna interkonekcija realizuje prema modelu koji podržava američka administracija, stranke koje mu se budu protivile mogle bi se naći izvan političe raspodjele.

Stranka za BiH mogla bi ugroziti svoj položaj u vlasti, a posljedice bi se mogle osjetiti i prilikom formiranja vlasti u Kantonu Sarajevo. 

Trumpova administracija želi otvoriti što više prostora američkim kompanijama, a Južna interkonekcija jedna je od prilika za to. Zato je važno i ko projekat podržava, a ko mu se protivi. Washingtonu je očito stalo do realizacije ovog projekta, pa je teško vjerovati da će zanemariti stav domaćih stranaka prema njemu.