Sarajevo je domaćin ključnog dvodnevnog sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), tijela koje okuplja vodeće svjetske sile, a povod za ovo vanredno zasjedanje je ostavka dosadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Dok se u diplomatskim krugovima već spekuliše o tome ko će sjesti u njegovu fotelju, iza kulisa se ozbiljno razmatra opcija uvođenja roka za trajanje mandata OHR-a, kao i kresanje njegovih nadležnosti. Izgleda da o ovom pitanju nema konsenzusa među strancima, jer Sjedinjene Američke Države i pojedine članice Evropske unije imaju prilično različite poglede na dalji angažman u BiH.

Protiv ovakvog razvoja događaja oštro je istupio Valentin Inzko, austrijski diplomata koji je na čelu OHR-a proveo čak dvanaest godina.

On je uputio ozbiljno upozorenje da bi ukidanje međunarodne supervizije ili slabljenje pozicije visokog predstavnika moglo gurnuti državu u novu fazu nestabilnosti, unutrašnjih lomova i podjela.

Inzko naglašava da su Bonske ovlasti, bez obzira na to što se rijetko potežu, ključni štit za odbranu ustavnog poretka. Prema njegovom mišljenju, ako se OHR-u oduzmu mehanizmi djelovanja, ova institucija će postati tek nijemi posmatrač procesa koje je zapravo dužna kontrolisati i usmjeravati.

Bivši visoki predstavnik eksplicitno tvrdi da niko ko realno sagledava situaciju ne može garantovati da bi demontiranje dejtonskog sistema prošlo bezbolno i bez opasnosti od izbijanja novih sukoba.

On smatra da bi povlačenje stranaca samo dalo vjetar u leđa lideru RS-a Miloradu Dodiku da intenzivira blokade državnog aparata i nastavi s pokušajima urušavanja BiH. Smanjenje utjecaja OHR-a, prema Inzkovoj ocjeni, stvara opasan vakuum koji će lokalni političari iskoristiti za raspirivanje nacionalnih tenzija i nametanje dominacije.

Dokumenti i medijski izvještaji pokazuju da službeni Washington trenutno naginje opciji postepenog gašenja ovog dugogodišnjeg protektorata kroz vremensko ograničavanje mandata i ukidanje Bonskih ovlasti.

S druge strane, unutar Evropske unije vlada nesuglasica; dok jedne države žele zadržati kontrolu, doduše u smanjenom kapacitetu, druge imaju drugačije prioritete.

Kada je riječ o Schmidtovom nasljedniku, Amerikanci navodno forsiraju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok iza kandidature Francuza Renéa Troccaza stoje Pariz i London.