Valentin Inzko, bivši visoki predstavni u Bosni i Hercegovini, kazao je da ne vidi neposrednu opasnost od rata u BiH, ali upozorava na ponavljanje greške popuštanja prema secesionističkom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, piše austrijska agencija APA.

U intervjuu za ovu agenciju Inzko je istakao da međunarodna zajednica ima "nekoliko instrumenata" za djelovanje u Bosni i Hercegovini, kao što je demilitarizovani Brčko distrikt, koji "dijeli" RS na dva dijela.

- Međunarodne trupe bi tu mogle igrati odlučujuću ulogu - kazao je.

Objasnio da bi to paraliziralo djelovanje zapadnog dijela RS-a, gdje se nalazi Banja Luka, jer ovaj dio više ne bi imao direktnu kopnenu vezu sa Srbijom.

Također je ispričao kako je došao do odluke "na koju je i danas ponosan", da uvede zabranu negiranja genocida u BiH, iako je za to imao "malo podrške", prenosi N1.

Kako bi se spriječila opasnost od rata, također se zalagao za "još snažniju prisutnost vojnika EUFOR-a u cijeloj zemlji".

Nakon rata, u Bosni i Hercegovini je bilo 60.000 vojnika.

- To nije više moguće niti potrebno, ali pojačana, vidljiva prisutnost svakako jeste” - istakao je Inzko.

On je naglasio i da "nikako ne smije doći do politike udovoljavanja sa evropske strane, politike ustupaka i ponovnog izlaska u susret Dodiku".

- Ovu grešku smo već prečesto pravili, čak i tokom mandata EU visokih predstavnika Javiera Solane i Catherine Ashton. Dodik živi od haosa, konflikata i prijetnji, a da bi ga smirili, uvijek se ponovo ustupalo. Ovaj put, molim vas, ne. Jer ko želi uništiti državu, mora računati s posljedicama - dodao je Inzko.

Iznio je stav da Balkan trenutno nije prioritet za Rusiju, ali da Rusija veoma pažljivo prati događaje na Balkanu.

Kazao je i da, prema njegovoj ocjeni, do oružanog sukoba u BiH neće doći, ali da su mogući pojedinačni, ograničeni incidenti.

No, naglasio je da ljudi u zemlji trenutno imaju strah i osjećaju nesigurnost.

- Nikada nisam dobio toliko poziva kao sada. Neki su već spakovali kofere - rekao je Inzko.

On je skeptičan prema idejama da bi se Bosna i Hercegovina mogla politički stabilizirati brzom prijemom u EU.

Istakao je i da je bila ogromna greška poslati međunarodne sudije i tužioce kući, kao i da se treba zadržati funkcija međunarodnog visokog predstavnika.