Zukan Helez, ministar odbrane BiH, po struci je profesor geografije. Završio je Prirorodno-matematički fakultet u Sarajevu, na Odsjeku za geografiju.

Prije političkog angažmana, radio je u svom gradu, u bugojanskoj Gimnaziji. Prema riječima učenika, onih kojima je predavao geografiju, bio je strah i trepet za učenike. Helez ni tada nije podnosio nerad i javašluk. Prema riječima onih kojima je Helez predavao, kod njega nije bila moguća nikakva "štela" ili poznanstvo. Ako ste bili sin ili kćerka nekog poznatog i utjecajnog Bugojanca, to Helezu nije ništa značilo jer ako niste učili ili, ne daj Bože, bili bahati, nije pristajao na pritiske roditelja da se "njegovom djetetu" da bolja ocjena, da "prođe" ili da mu se opravdaju časovi.

Posebno je bio rigorozan prema neposlušnim i bahatim učenicima. Za njih je, pričaju bivši učenici, imao poseban tretman. Mali crni rokovnik sa najtežim pitanjima, na koja je bilo jako teško odgovoriti. No ako ste učili i lijepo se ponašali, sa Zukanom niste imali nikakav problem.

Sve u svemu, bio je strog, ali pravedan.

Bivša potpredsjednica Federacije BiH i sadašnja zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Melika Mahmutbegović po profesiji je ljekar, specijalista hirurgije. 

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Po završetku studija počinje sa radom u JU Dom zdravlja Bugojno kao ljekar opće prakse. Na specijalizaciju hirurgije odlazi u Zagreb.

Specijalizirala je opću hirurgiju 1992. godine na Klinici Sestre Milosrdnice  u Zagrebu. Zvanje specijaliste hirurgije stekla je sa samo 28 godina.

Jednom prilikom je ispričala da su se starije kolege hirurzi u Zagrebu u najmanju ruku čudili njenoj sposobnosti. Iako je bila tek specijalizant, bila je "rame uz rame" sa iskusnim kolegama.

Tako je tokom jedne operacije ušla u operacionu salu, a ljekari nisu mogli da vjeruju da će ona s njima operirati. Naime, bila je jako sitna i mršava, te im nije ulijevala povjerenje. No njena sposobnost ih je demantovala.

Iako je mogla ostati u Zagrebu, nakon specijalizacije vraća se u rodni grad gdje nastavlja sa radom kao hirurg u Medicinskom centru Bugojno. Iste godine, u ratnom vihoru, pridružila se Armiji RBiH i radila kao hirurg u Ratnoj bolnici.

Sam Bog zna koliko je amputacija obavila, kada nije bilo lijekova i drugih rješenja. Spasila je hiljade života, što borcima, što civilima. Na tome su joj borci, ali i građani Bugojna i danas zahvalni.

Za direktora Medicinskog centra Bugojno izabrana je 1995. godine.

I tada nastavlja sa radom hirurga i spašava živote.

Ko je god kao pacijent došao s njom u kontakt te koga je operirala, ima samo riječi hvale.

O tome ne govore samo riječi.

Melika Mahmutbegović dobitnica je 1994. godine Plakete za humanost, Udruženja hirurga BiH za rad i profesionalni angažman kao ratni hirurg.

Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Sarajevo 2010. godine odbranila je magistarski rad pod naslovom "Značaj FNA u zlatnom standardu dijagnostike i terapije karcinoma dojke" i stekla zvanje magistar medicinskih nauka.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković magistrirao je na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za menadžment u sportu.

Bio je profesionalni košarkaš, igrač i kapiten Košarkaškog kluba Bosna iz Sarajeva, a inostranu karijeru nastavio je kao igrač klubova u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i Rumuniji.

Kao košarkaš nije ostvario zapažene rezultate.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto diplomirala je 1984. na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, a pravosudni ispit je položila u Sarajevu.

Krišto je do 1999. kao pravnica radila u livanjskim kompanijama: Agro Livno, Guber, Likom i Livno bus.

Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović profesorica je engleskog jezika, a nakon studija je završila i specijalistički studij na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci.

Cvijanović je radila kao nastavnik i profesor engleskog jezika te kao asistent u Misiji Evropske unije u BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović diplomirao je 1979. godine, a magistrirao 1989. na Mašinskom fakultetu u Mostaru, te doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. godine. 

Čović je od 1980. godine pa sve do 1998. radio u mostarskom preduzeću SOKO, prvo u tehnologiji i kontroli, a kasnije u rukovodstvu, da bi od 1992. do 1998. bio i generalni direktor ove firme. Radio je kao viši asistent na Mašinskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao vanredni, pa redovni profesor Sveučilišta u Mostaru.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom magistrirao na Katedri za međunarodno javno pravo na tom fakultetu. Od 2016. do 2022. godine bio je vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću Centar Sarajevo, a ujedno je delegiran u Gradsko vijeće Grada Sarajeva.

Prije toga radio je u realnom sektoru. Vrlo kratko, matematički je jasno. Tako se mladi Uk, vrlo brzo lansirao u politiku, i to na najviše funkcije.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović diplomirao je 1998. na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a doktorirao 2010. u Sarajevu. 

Prije političkog angažmana Bećirović je bio nastavnik historije u osnovnoj školi u Tuzli, a od 1998. do 2002. je radio u Srednjoj ekonomskoj školi u ovom gradu.

Docent je na Filozofskom fakultetu u Tuzli od 2010. godine. 

Karijeru je počeo radeći kao profesor mašinskih predmeta i fizike u srednjoj školi u rodnom gradu, gdje je potom 1992. bio direktor pošte. 

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić diplomirao je 1986. na Pravnom fakultetu u Mostaru.

Prije ulaska u politiku od 1988. do 1992. godine je radio u Općini Konjic na poslovima referenta i šefa Odjela za inspekcijske poslove. 

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak srednju školu završio je u Zenici.

Zvanje profesora predškolskog odgoja stekao je 2010. godine na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru. Potom je magistrirao i doktorirao na privatnom Univerzitetu u Travniku.

Završio je postiplomski studij iz oblasti ekonomskih nauka, te je nakon magistriranja doktorirao i stekao naučni stepen dr. ekonomskih nauka i zvanje docenta na Ekonomskom fakultetu.

Po okončanju rata radio je kao policajac u Zenici − do 2003. godine.

Isak 2005. godine suosniva Agenciju za fizičku i tehničku zaštitu ljudi i imovine Condor. 

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i od 2007. do 2010. godine radio je kao profesor historije i geografije u Trebinju. Prije političkog angažmana bio je novinar.

Svoje prve tekstove i kolumne objavljuje 2006. godine u Glasu Hercegovine, a 2007. godine počinje da radi kao televizijski novinar, prvo na RTRS-u, a potom na BN televiziji.

Popularnost dobija radeći kao novinar i dopisnik iz Hercegovine za BN televiziju od 2008. do 2014. godine.

Početkom 2011. godine pokreće svoj blog i autorsku emisiju "Aktuelno sa Vukanom" na Korona Radiju. 

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara zvanje ekonomiste je stekla na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je 1998. godine završila studij na odsjeku Poslovne ekonomije, komercijalni smjer. 

Od 2000. do 2005. godine je radila u administraciji Općine Kiseljak, a od 2002. godine počinje njena politička karijera.