Navodna korupcija i kriminal u Javnom preduzeću Sarajevoputevi mogli bi, po svemu sudeći postati novi predmet tužilaca Posebnog odjela za korupciju i kriminal Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (POSKOK). 

Prijava je predata još u februaru ove godine, a odgovor POSKOK-a se čeka.

Ako ste se ikada pitali kako izgleda savršen recept za finansijski i pravni kolaps jednog javnog preduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH, odgovor ne morate tražiti u udžbenicima ekonomske destrukcije. Dovoljno je pogledati poslovni almanah Javnog preduzeća Sarajevoputevi.

Tamo gdje prestaje logika, počinje asfaltni triler u kojem su interna kontrola, zakonski propisi i bazična matematika davno skrenuli u provaliju.

Dokumentacija i prijave upućene Posebnom odjelu za kriminal i korupciju (POSKOK) otkrivaju bizarnu stvarnost preduzeća koje je uspjelo nemoguće – da u jeku infrastrukturnih radova strmoglavo potone na tričavih 81.044 KM profita.

To je skoro pet puta manje nego godinu ranije, ali ko broji sitniš kada su milioni u igri?

Sistem upravljanja u Sarajevoputevima donedavno je funkcionisao po principu "sam svoj majstor".

Firma je više od sedam mjeseci poslovala potpuno paralizovano, bez Nadzornog odbora.

Što je još fascinantnije, preduzećem bez funkcionalnih internih kontrola i zakonski obaveznog sekretara već godinama rukovodi v. d. direktorice kojoj je mandat zvanično istekao krajem 2024. godine.

Ali to je tek početak ove administrativne romanse. Spomenuta direktorica funkciju vrši u tehničkom mandatu već nekoliko uzastopnih mandata, a uvjete za penziju ispunila je još prije dvije godine.

Ured za reviziju institucija u FBiH prekinuo je višegodišnju šutnju (prva revizija nakon 2018. godine, koja je takođe bila negativna) i preduzeću ekspresno zalijepio novo negativno mišljenje. Razlog? Fascinantna demonstracija kreativnog računovodstva.

Revizori su utvrdili da finansijski izvještaji ne prikazuju istinito i fer stanje jer su Sarajevoputevi obično zemljište vrijedno 1,9 miliona KM pogrešno proknjižili kao investicionu nekretninu.

Ovim prostim knjigovodstvenim trikom, akumulirana dobit preduzeća vještački je napumpana i precijenjena za čak 1.657.593 KM.

Na papiru bogataši, u stvarnosti, duboki finansijski minus i privid uspjeha za lakovjerne.

Prijave upućene POSKOK-u kriju i zanimljivu ekonomsku anomaliju u vezi sa prodajom asfalta.

Dok firma grca u problemima, bivši članovi Nadzornog odbora upozoravali su Vladu FBiH na nevjerovatan nesrazmjer: od proizvedenih 17.000 tona asfalta, čak 11.000 tona prodato je trećim licima – direktnoj konkurenciji. Za vlastite potrebe i ugradnju preduzeću je ostalo svega 6.000 tona.

Logika je jasna - zašto da radimo i zarađujemo mi, kad možemo logistički pomagati konkurenciju da nas dotuče?

Na listi poslovnih bisera nalazi se i nabavka osnovnih sredstava. Direktorica je još 2022. godine kupila polovno teretno motorno vozilo po nesrazmjerno visokoj cijeni, koja je komotno mogla parirati cijeni potpuno novog kamiona. Ko još želi miris nove kabine kada polovni točkovi sa bogatom historijom koštaju isto ili više?

Najveći saučesnik u ovom privrednom poniranju je, tradicionalno, Vlada Federacije BiH. I prošli i sadašnji saziv su uredno, pismenim putem, informisani o svakom koraku ove propasti.

Bivši Nadzorni odbor slao je pisma i vapio za reakcijom Uredu premijera i resornom Ministarstvu, upozoravajući da se javne nabavke provode potpuno nelegalno, bez usvojenog Plana rada i finansijskog plana.

Odgovor nadležnih? Muk. Vladajući aparati su ignorisali pisma, izvještaje i apele, dopuštajući da preduzeće od javnog interesa postane privatni poligon za ispitivanje granica zakonske izdržljivosti.

POSKOK sada ima pune ruke posla. Ako odluče da zaista pregledaju zapisnike sa sjednica bivšeg Nadzornog odbora i pročešljaju ugovore sa povlaštenim dobavljačima, mogli bi otvoriti Pandorinu kutiju u kojoj Sarajevoputevi nisu samo preduzeće koje održava ceste.  

I da krenemo ovako, krajem februara ove godine bivši članovi Nadzornog odbora ovog preduzeća prijavu su predali POSKOK-u, a prije koji dan je pismenim putem od POSKOK-a zatraženo da dostavi informaciju u kojoj je fazi taj predmet.

Ured za reviziju dao je negativno mišljenje Sarajevoputevima za prošlu godinu jer su zemljište od 1,9 miliona KM pogrešno knjižili kao investicionu nekretninu, čime je akumulirana dobit vještački precijenjena za čak 1.657.593 KM.

Ovo je prva revizija Ureda nakon 2018. godine kada je finansijsko poslovanje ovog preduzeća bilo ocijenjeno, također, negativno.

U prijavi koju je jedan od članova bivšeg Nadzornog odbora JP Sarajevoputevi poslao POSKOK-u, njegov identitet je poznat redakciji, stoji da sumnja na počinjena kriivčna djela kada je u pitanju pslovanje ovog preduzeća, a u prilogu ove prijave dostavljene su informacije koje su ranije upućivane Vladi FBiH. 

U ovoj prijavi traži se od POSKOK-a da ispita opravdanost zaključivanja ugovora s firmama s kojima je društvo najčešće poslovalo, naročito kada je u pitanju prodaja asfalta i nabavka osnovnih sredstava i drugih materijala. 

U prijavi se također napominje da se obrati pažnja na slučaj v.d. direktorice koja funkciju v.d. obavlja već nekoliko mandata uzastopno i koja je prije dvije godine stekla uvjete za penziju, a koja je dugi niz godina jedina osoba koja čini Upravu preduzeća.

U prijavi POSKOK-u insistira se da se navodi provjere i to pregledom zapisnika sa sjednica Nadzornog odbora, od dana imenovanja Nadzornog odbora, pa do njegova razrješenja.

I to nije sve, iako je bivši Nezaivnsi odbor kojeg je oformila prošla Vlada FBiH i jedan i drugi saziv Vlade upozoravao na  probleme, nepravilnosti, te na javne nabavke koje su se vršile bez usvajanja Plana rada i finansijskoig plana ovog preduzeća, niko nije reagovao

Nakon niza pokušaja da se zaustave nepravilnosti, direktorica JP Sarajevoputevi smijenila je Nadzorni odbor, iako po zakonu to nije mogla, jer je Vlada FBiH ta koja imenuje i razrješava Nadzoni odbor.

U pismima koja su upućivana Uredu premijera i resornom Ministarstvu upozoravano je na činjenicu  da se hitno treba usvojiti Plan poslovanja i dati saglasnost za Plan javnih nabavki za 2023. godinu.

Vlada je informirana i o nesrazmjeru u količini prodatog i ugrađenog asfalta, od 17.000 tona asfalta, 11.000 tona prodato je trećem licu, konkurenciji a društvu je dato da ugradi otrpilike 6.000 tona asfalta, što negativno utječe na poslovanje Društva.

U pismu koje je upućeno Vladi FBiH navedeno je i da je direkotrica još 2022. godine izvršila nabavku polovnog teretnog motornog vozila za nesrazmjerno visoku cijenu u odnosu na cijenu novog vozila.