Ko će biti 14. reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bit će poznato nakon izbora zakazanih za 10. oktobar u Sarajevu.

U utrci su mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, sarajevski muftija prof. dr. Nedžad-ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz prof. dr. Mensur-ef. Malkić.

O izboru novog reisu-l-uleme, očekivanjima od budućeg vjerskog poglavara, odnosu vjere i politike, ali i pitanju ugovora Islamske zajednice s državom BiH, u emisiji Plenum Federlane televizije govorili su Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, i Safet Softić, član Komisije za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i član Sabora.

Kandidature trojice kandidata potvrđene su na sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH održanoj 5. septembra 2026. godine, nakon što su kandidati evidentirani u 18 izbornih okruga u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.

Aktuelni reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović ne može se ponovo kandidovati jer je već obavljao dva uzastopna mandata.

Bičakčić je kazao da je sve spremno za izbor novog reisu-l-uleme.

- Pobjednik će biti onaj kandidat koji sakupi 200 glasova. U samom smo finalu pred izbore. Sabor je verificirao ova tri kandidata i oni su u septembru predstavili svoje programe  - rekao je Bičakčić.

Softić je pojasnio da se izbor reisu-l-uleme održava svakih sedam godina, dok se izbor članova Sabora održava svake četiri godine. Ove godine se, stjecajem okolnosti, oba izborna procesa održavaju u istoj godini.

Govoreći o načinu glasanja, Softić je kazao da neće biti potrebe za skenerima.

- Svaki Svaki listić koji se ubaci u kutiju bit će snimljen kamerom i prezentiran Saboru, a istovremeno će kamere snimati i birače - rekao je Softić

Istakao je da Islamska zajednica ima tri kvalitetna kandidata, zbog čega će, kako je kazao, biračima biti teško napraviti izbor.

Bičakčić je kazao da su kandidati u svojim programima kao jedan od prioriteta naveli strukturalno jačanje Islamske zajednice u BiH i njenim dijelovima u inostranstvu.

 - Jačanje institucija Islamske zajednice, jačanje odgoja i obrazovanja kroz moderne tehnologije, zatim još uvijek neuređena pitanja ugovora s državom BiH, neriješeno pitanje restitucije i zaštita vakufske imovine – sve je to na određeni način poredano u programima i prezentirano. Svi kandidati uradili su ozbiljan posao, trudeći se da čuju i dopune sve ono što je bilo propušteno - kazao je Bičakčić.

Jedno od pitanja koje već godinama opterećuje odnose Islamske zajednice i države jeste ugovor kojim bi se uredila prava i obaveze Islamske zajednice u BiH.

Bičakčić je podsjetio da su nakon rata potpisani ugovori države sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom, nakon čega se otvorilo pitanje sklapanja ugovora i sa Islamskom zajednicom.

- Vijeće ministara BiH je prije nekih deset godina usvojilo taj ugovor i poslalo ga Predsjedništvu BiH. Taj ugovor bi trebao biti isti kao ova dva ugovora, da ima istu proceduru i iste elemente. Međutim, na Predsjedništvu je bilo rasprava, ali se odustalo jer se smatralo da nema konsenzusa. Mi vjerujemo da ćemo to završit - rekao je Bičakčić.

Dodao je da je ranije problem predstavljalo i pitanje odnosa Islamske zajednice u BiH i islamskih zajednica u Srbiji, ali da danas postoji integrirana Islamska zajednica u Srbiji.

- Vjerujemo da će u ovom mandatu to ponovo doći na dnevni red Predsjedništva BiH - kazao je Bičakčić.

Softić smatra da je činjenica da Islamska zajednica još nema ugovor s državom BiH oblik diskriminacije.

- Ovo je jedna diskriminacija Islamske zajednice unutar vlastite države. U vrijeme kada je Haris Silajdžić bio u Predsjedništvu, tada je bilo opredjeljenje da Islamskoj zajednici ne treba takav ugovor. Međutim, praksa je pokazala da to treba napraviti - rekao je Softić.

Prema njegovim riječima, pitanje ugovora je vremenom postalo političko pitanje.

- Očekivao sam da se u ovom sazivu usvoji. Zašto to nije realizirano, pretpostavljam da su politički razlozi. To je postalo političko pitanje. Vjerujem da će, ukoliko se postigne dobra atmosfera pri formiranju vlasti nakon ovih izbora, to pitanje biti riješeno - kazao je Softić.

Na pitanje šta izbor novog reisu-l-uleme znači za muslimane u BiH, Softić je kazao da je riječ o jednom od ključnih pitanja za muslimansku zajednicu.

- Svi smo dio jedne zajednice koja je slojevita. Treba kazati da su muslimani u BiH jedna od najslobodnijih zajednica u svijetu. Živimo u Evropi, mi smo evropski muslimani i prihvatili smo visok nivo demokratskih procedura. Izbor reisu-l-uleme jedan je od najsvečanijih trenutaka Islamske zajednice u BiH - rekao je Softić.

Dodao je da je dobro što su izbori za reisu-l-ulemu odvojeni od općih izbora u BiH.

- Nisam primijetio nikakav vanjski utjecaj izvan Islamske zajednice BiH - kazao je Softić.

Govoreći o tome treba li novi reisu-l-ulema nastaviti kontinuitet koji je uspostavio Husein-ef. Kavazović, Bičakčić je kazao da očekuje upravo takav pristup.

- Vjerujem da će se kontinuitet nastaviti izborom novog reisa - rekao je Bičakčić.

Jedna od tema razgovora bila je i granica između vjere i politike, odnosno pitanje do koje mjere vjerski autoritet treba reagirati na društvena i politička pitanja.

Softić je kazao da je to pitanje koje se postavlja oduvijek.

 - Kada papa osudi ubijanje nevinih ljudi u Ukrajini ili komentira rat u Iranu, pojedini političari se nađu prozvani. Međutim, vjerski autoriteti treba da ukažu na loše. Reisu-l-ulema treba biti ta moralna vertikala i treba postojati određena vrsta povjerenja koje muslimani imaju prema svom vjerskom autoritetu - rekao je Softić.

Dodao je da se vjerske zajednice prvenstveno trebaju baviti organizacijom vjerskog života, ali da ne trebaju šutjeti pred društvenim anomalijama.

Bičakčić je kazao da reisu-l-ulema, kao moralni autoritet, ima obavezu reagirati kada su ugroženi vjernici.

- Reis kao moralni autoritet ima obavezu da reagira i zaštiti vjernike. To je potreba i o tome se govori i na hutbama petkom - rekao je Bičakčić.

Softić je, govoreći o radu aktuelnog reisu-l-uleme, posebno izdvojio njegov odnos prema povratnicima.

 - Ako bih trebao izdvojiti nešto iz rada reisa Kavazovića, onda je to njegova briga za povratnike. Najčešće su se upravo ti ljudi njemu obraćali  - rekao je Softić.

Podsjetio je i da je Kavazović ranije sazivao političke lidere kako bi se razgovaralo o izdvajanju većih sredstava za povratnike iz Federacije BiH.

Govoreći o odnosu prema drugim vjerskim zajednicama, Bičakčić se osvrnuo i na slučajeve u kojima su pojedini vjerski autoriteti govorili o osobama osuđenim za ratne zločine.

Kazao je da sam vjerski obred nije sporan, ali da on ne smije prerasti u hvalospjeve osobama koje su odgovorne za ratne zločine.

- Ne možete vi odmaći od toga, morate se braniti od islamofobije - rekao je Bičakčić.

Softić je kazao da je o ovakvim temama teško govoriti kada se govori o drugim vjerskim zajednicama, ali da treba jasno napraviti razliku između vjerskog obreda i veličanja ratnih zločinaca.

- Treba naći mjeru i biti oprezan, posebno kada je riječ o ratnim zločinima. Ne mogu se veličati ratni zločinci. Međutim, mi živimo ovaj život i mora se govoriti i o nesretnoj ulozi koju je odigrala Srpska pravoslavna crkva u ovom nesretnom ratu - rekao je Softić.

Istakao je da u BiH postoji Međureligijsko vijeće, koje, kako je kazao, ima svoje uspone i padove, ali bi trebalo biti mjesto na kojem se ovakva pitanja mogu usaglašavati.

- Treba da postoji mjesto gdje se takve stvari mogu usaglasiti, da se ne radi ono što vrijeđa osjećanja drugih - kazao je Softić.

Izbor 14. reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH bit će održan 10. oktobra u Sarajevu, a za izbor je potrebno najmanje 200 glasova članova Sabora.