Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestvovao je kao glavni govornik na Međunarodnoj konferenciji "30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma", održanoj u Washingtonu, na poziv potpredsjednika organizacije US-Europe Alliance iz Washingtona Reufa Bajrovića.

Konferencija je održana u William & Mary Washington Centeru te je okupila eksperte, diplomate, predstavnike akademske zajednice i političke lidere koji su razgovarali o naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma, trenutnom političkom stanju u Bosni i Hercegovini, te perspektivama budućeg razvoja i sigurnosti u regionu.

Komšić je prilikom obraćanja kazao kako je prije 30 godina, potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma u Bosni i Hercegovini uspostavljen mir i završen troipogodišnji krvavi rat kojeg su pratili najteži oblici ratnih zločina i etničkog nasilja uključujući i genocid.

- Dejton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun – on je postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu.

Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen je i državno - pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine što je jasno vidljivo iz prvog člana Ustava Bosne i Hercegovine.

Iako potpuno svjesni da smo se za vlastitu državu i njen opstanak izborili sami i uz velike žrtve, ostajemo duboko zahvalni, prije svega, Sjedinjenim Američkim Državama – ali i drugim prijateljskim državama – na njihovoj političkoj i svakoj drugoj vrsti pomoći.

Bez njih, opstanak Bosne i Hercegovine bio bi pod velikim znakom pitanja - kazao je Komšić.

Dodao je kako je uspostavljanjem punopravnog mira Bosna i Hercegovina dobila priliku da svoju nezavisnost i suverenitet izgradi kroz politički, ekonomski, infrastrukturni, i opći društveni oporavak.

- Zbog toga ću u narednim crticama kratko izložiti gdje stoje naši uspjesi i šta smo to postigli u posljednjih trideset godina:

Prema podacima UNHCR-a, više od milion bivših izbjeglica i raseljenih lica vratilo se u Bosnu i Hercegovinu nakon rata.

Uspostavili smo niz institucija koji štite suverenitet i politički integritet Bosne i Hercegovine kroz institucionalnu memoriju. Taj kontinuitet državnosti omogućio je uspostavu različitih oblika poslovne i društvene saradnje među narodima i građanima, a slobodno kretanje roba i kapitala je objedinio ekonomsku integraciju između zajednica.

Bosna i Hercegovina bilježi, sa par godina izuzetka, kontinuirani tridesetogodišnji ekonomski rast između dva i pet posto. Naš izvoz nastavlja rasti i na europska i na svjetska tržišta. 

Na političkom planu put Bosne i Hercegovine je čvrsto utemeljen ka EU i NATO.

Taj put je bio težak i pun prepreka.

U martu 2024. godine odlukom Europskog vijeća otvorili smo pristupne pregovore Europske unije, sedamnaest godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Od 2008. godine dio smo NATO-ovog Akcionog plana za članstvo, a usvajanjem svih godišnjih programa reformi nastavljamo graditi odbrambene i sigurnosne kapacitete Bosne i Hercegovine.

U jačanju interoperabilnosti sa NATO standardima i procesima dodatno nas podržava paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojen na NATO samitu u Madridu.

Komšić je istaknuo da mu kao svjedoku rata, ali i svih postratnih procesa, nije neopravdano reći da je Dejtonski sporazum najuspješniji mirovni sporazum i kreacija američke diplomatije u prošlom stoljeću.

- Međutim, iako je država ostvarila impresivne pomake u posljednih trideset godina, postdejtonska struktura nije načinila potreban iskorak u pogledu unaprijeđenja ljudskih prava, političke jednokopravnosti svih građana i uspostave pravednijeg političkog sistema. To ostaje najveći nedostatak ustavnog okvira bosanskog društva.

Da bi nastavio nositi titulu najuspješnijeg mirovnog sporazuma, prirodno je da se takav sporazum u hodu nadograđuje. To nije, kako tvrde oponenti bosanske opstojnosti, izgradnja nove nacije. To je učvršćivanje svjetskog mira - istaknuo je predsjedavajući Predsjedništva Komšić.

Svjedoci smo, dodao je, da su posljednje godine obilježile najveće krize sigurnosti i političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini.

- Ne postoji niko u državi niti u Evropi ko ne prepoznaje da politička agresija još traje i realizira se kroz politiku separatističkih snaga u BiH, a koje aktivno podržavaju Beograd i Zagreb. To je naslijeđe poraženih vojnih agresija susjednih država iz prethodnog rata.

Ovi napadi na bosansku državu postali su svakodnevnica upravo zato što trenutni ustavni okvir nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika – supstituirajući demokratski pluralizam i građansku ravnopravnost s teritorijalnom kontrolom i etničkom eksluzivnošću.

Upravo tome svjedoče brojne presude Evropskog suda za ljudska prava koje upućuju na uklanjanje etničke diskriminacije i traže uvođenje građanskih standarda u politički sistem Bosne i Hercegovine - kazao je. 

Komšić je naveo i da u  Bosni i Hercegovini postoji kritična masa sposobna da sprovede takve reforme, ali da joj je potrebna stvarna podrška međunarodnih demokratskih snaga.

- Takav poduhvat ojačava svjetski mir u novoj geopolitičkoj stvarnosti gdje se nadmoć sile nad međunarodnim pravom ostvaruje na štetu malih država i nedovršenih mirovnih i demokratskih procese, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Nedavno sam govorio o embargu na demokratiju u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko se sprovođenje tog embarga nastavi, separatističke politike koje se temelje na etnonacionalnom ekskluzivitetu i koje proizvode stalne nestabilnosti, će pobijediti. One su izvor hronične disfunkcionalnosti koje sprječavaju razvoj stvarne demokratije, jer naš ustav krši gotovo sve evropske vrijednosti, demokratska načela i standarde ljudskih prava na Starom kontinentu - istaknuo je Komšić.

Međutim, kako je dodao, američka mudrost u zaključivanju Općeg okvirnog sporazuma ostavila je prirodni korektiv za takve nedostatke. Upravo Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine propisano je da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima primat i nad Ustavom BiH.

- Prema tome, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava i uvođenje građanskog modela u politički sistem Bosne i Hercegovine nisu u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Naprotiv, te obaveze proističu iz našeg Ustava, kao i iz prirodne nadogradnje i modernizacije ustavnog i društvenog okvira u Bosni i Hercegovini.

Na kraju, sagledavajući iz naše bosanske perspektive svjetska kretanja, želim istaći da je Dejtonski sporazum, uz sve njegove nedostatke, stub koji treba dalje razvijati. Naš bosanski mir već sada je dugovječniji od versajskog, a možda je čak stabilniji od jaltskog, uprkos stalnim vjetrovima novih ratova - rekao je Komšić.

Istaknuo je kako Bosna i Hercegovina živi svoj mir na jedan osobit način koji pruža nadu da će on potrajati, ma koliko se često činilo da je u osnovi narušen.

- Na ljude ove zemlje i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu takvu garanciju da će mir potrajati.

Zato danas, dok posebno zahvaljujem američkim vojnicima koji su čuvali naš mir i dugo nakon rata, vjerujem i u bosansku ideju koja je to omogućila – ideju slobode, jednakosti i pravde. Bosna i Hercegovina postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske, nego i univerzalne vrijednosti.

One nas obavezuju da nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je nekada pokušali uništiti - zaključio je Komšić.