Razlog je učestalo nasilje nad ženama, njihovo ubijanje. Prošlo je nešto više od mjesec dana od svirepog ubistva Emire Maslan u Sarajevu, majke četverogodišnjeg djeteta, koja je samo jedna u nizu žrtava femicida u našoj zemlji.

Do danas ni zakon o zaštiti od nasilja u porodici ni izmjene Krivičnog zakona FBiH nisu upućeni u Parlament FBiH, a za što je nadležno Federalno ministarstvo pravde.

VEZANI TEKST - Pitanja za vlasti: Zašto se od žrtve koja u pidžami bježi od nasilnika traže papiri, zašto nasilnik ima pravo viđati dijete, zašto...

- Ministarstvo pravde ne samo što netransparentno vodi proces iako znaju da smo pred velikim problemom i da je javnost vrlo uznemirena, nego očigledno dinamika kojom rade dovodi u pitanje činjenicu da će u roku koji im je Parlament dao i ispuniti.

Ono čime su obavezani, a to je da nam za 90 dana, što istječe krajem decembra, dostave na parlamentarne klupe ova dva zakona, zakon o zaštiti od nasilja u porodici i u skladu sa Istanbulskom konvencijom i izmjene i dopune Krivičnog zakona koji će znatno pooštriti kaznenu politiku za počinioce i unutar zakona jasno definirati femicid.

On se po Istanbulskoj ne mora tako nazvati, ali mora biti definirano rodno zasnovano nasilje u tom krivičnom djelu - govori nam federalna zastupnica Alma Kratina i predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Pred Vladom FBiH je ozbiljan zadatak 

Dodaje kako je očigledno da koordinacija unutar MUP-a ne ide na način da "imamo dinamično usklađivanje procedura u slučajevima nasilja u svim kantonima".

- To još očigledno zavisi od senzibiliziranosti pojedinca i stepena obuke policajaca koji rade sa žrtvama nasilja. Još u okviru pravosuđa nije, koliko mi je poznato, suštinski progovoreno o praksi izricanja presuda za ubistva žena kao žrtava nasilja u porodici jer je evidentno da se rijetko počiniocima izriču maksmimalne kazne i po postojećem zakonu. Nadam se da će ta obuka sudija i tužilaca ići kontinuirano kako bi se praksa promijenila i prije donošenja okvira - kazala je Kratina i dodala:

- Dakle, ne možemo biti zadovoljni rješavanjem problema zaštite žrtava nasilja i zbog toga je velika odgovornost na svima, kako zakonodavcima, tako i izvršnoj vlasti, institucijama, medijima, nevladinim organizacijama kao i građanima da svi u skladu sa svojom odgovornosti utječu na zaštitu žrtava nasilja, ali i prevenciju prije no što dođe do slučajeva nasilja.

Kako se zna šta je čiji posao, očigledno da je pred Vladom FBiH ozbiljan zadatak s kojim se očigledno o ovom momentu ne nose potrebnom efikasnošću.

VEZANI TEKST - Svirepa ubistva koja su potresla BiH: One nisu samo statistika, Emira, Nizama, Halida, Kada, Snežana, Irma, Darinka...

Kontaktirali smo i Federalno ministarstvo pravde.

- Ministar Vedran Škobić je 20.09.2023. godine održao radni sastanak na temu analize i unapređenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kao i dosljednije primjene.

Sastanak se organizirao u saradnji sa Ujedinjenim narodima u BiH, na čelu sa rezidentnom koordinatoricom Ingrid Macdonald u svjetlu sve češćih i brutalnijih događaja nasilja u našoj zemlji, kao i brojnih inicijativa koje su pokrenuli predstavnici Vlade Federacije BiH, kao i nevladinih organizacija.

Na kraju sastanka zaključeno je da će Federalno ministarstvo pravde voditi proces analize, unapređenja kao i dosljednije primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Krivičnog zakona Federacije BiH u skladu sa Istanbulskom i Lanzarote konvencijom.

Svakoj zainteresiranoj instituciji čiji su predstavnici bili prisutni na ovom sastanku se ostavlja mogućnost da ministru pravde dostavi sugestije, primjedbe, inicijative. Ministarstvo je dobilo konkretne sugestije i primjedbe sa pripadajućom dokumentaciju od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i MUP-a Kantona Sarajevo.

Od Gender centra Federacije BiH zaprimljen dopis kojim su dostavljene preporuke za usklađivanje Zakona, te smo zaprimili dopis od Sigurne mreže kojim nas upoznaju sa svojim radom i projektima, te predlažu da Federalno ministarstvo pravde nastavi raditi na nacrtu novoga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te predložili da Sigurna mreža ima stalnoga člana radne grupe - navode iz Ministarstva.

Dodaju da, nakon što je zaprimio sve prijedloge, Škobić je sačinio radnu grupu za izradu analize, unapređenja, kao i dosljednije primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, u kojemu je dao rok za postupanje od 60 dana od dana imenovanja.

Pooštravanje sankcija 

- Članovi radne grupe su predstavnici Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, po jedan predstavnika općinskog suda, kantonalnog MUP-a, kantonalnog tužiteljstva, i predstavnik Sigurne mreže.

Ministar je u saradnji sa UN Women osigurao dostupnost međunarodne ekspertize kroz učešće Dubravke Šimonović, bivše posebne izvjestiteljice UN-a za nasilje nad ženama. Pozivamo sve relevantne institucije, organizacije i partnere, da svoje prijedloge za dopunu zakona upute direktno Ministarstvu, a ne preko medija - poručili su iz Ministarstva.

Podsjećaju kako je prvi sastanak radne grupe bio 14. i 15. novembra 2023. godine. (Dan nakon ubistva Emire Maslan).

- Na radnom sastanku su razmatrani dostavljeni materijali i prijedlozi. Zaključeno da se zakon treba uskladiti sa Istanbulskom konvencijom. Nadalje, što se tiče sankcija za počinitelje nasilja, Federalno ministarstva pravde zagovara pooštravanje sankcija za počinitelje nasilja u kaznenim postupcima.

Također se razmatraju mogućnosti uvođenja kazne zatvora za prekršitelje mjera koje su određene kroz postupke koje provodi sud, a u cilju zaštite obitelji od nasilja. Jedna o tema prvoga sastanka je bila i ustroj i finansiranje sigurnih kuća, o čemu će se blisko sarađivati s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, na iznalaženju najboljeg rješenja - navode iz Ministarstva.